Otkrijte nevjerojatnu priču o Jacquesu-Yvesu Cousteauu u filmu “Odisej” Jérômea Sallea u svim kinima Kino mreže!

U kinima od 7. studenog

Iznimna večer 7. studenog u 35 dvorana Kino Mreže

Biografski film o legendarnom francuskom oceanografu i istraživaču podmorja Jacquesu Cousteau, koji je 2015. godine sniman i u Hrvatskoj, moći će se besplatno pogledati 7. studenog u 35 hrvatskih kina nakon čega kreće u redovnu kinodistribuciju. U Odiseju su u glavnim ulogama Lambert Wilson, Audrey Tautou i Pierre Niney.

Jacques Cousteau slavni je francuski znanstvenik i pustolov koji je snimio 120 dokumentarnih filmova o tajnama morskih dubina i tako doprinio razumijevanju podvodnog svijeta.

 

Odisej (L’Odyssée)

Režija: Jérôme Salle

Francuska – 2016. – 2h03

Uloge Lambert Wilson, Pierre Niney, Audrey Tautou

Odisej je biografski film o ovom legendarnom oceanografu i istraživaču podmorja, a u Hrvatskoj se snimao u rujnu 2015. godine i to na Hvaru (Hvar, Starigrad, Jelsa, uvala Jagodna, Pakleni otoci), Visu i Biševu koji su ‘glumili’ jug Francuske, gdje je Cousteau obavio svoje prve zarone. Na filmu je bilo angažirano dvije trećine hrvatskih filmskih djelatnika, među kojima su i voditelji sektora poput scenografa Ivice Trpčića, kostimografkinje Nikoline Kostanjšek, slikarice maske Tine Jesenković, direktora filma Jurice Estera i drugih.  Režiju i scenarij Odiseja potpisuje Jérôme Salle, a glavne uloge nose Lambert Wilson kao Cousteau, Audrey Tautou kao njegova supruga Simone i Pierre Niney kao Cousteauov tragično preminuli sin Philippe. Za produkciju je bio zadužen Fidélité Films/Pan-Européenne, dok je produkciju u Hrvatskoj servisirala MP Filmska produkcija. Osim u Hrvatskoj film se snimao i u Južnoafričkoj Republici te na Antarktiku.

‘Prvi se dio filma odvija na lokaciji koju nazivam ‘izgubljenim rajem’: na jednom dijelu mediteranske obale na kojem nema ni traga betona, a to više u Francuskoj ne postoji. Hrvatski otoci izgledaju poput naše južne obale četrdesetih… Nisam prije znao da to postoji i to nam je omogućilo prekrasnu scenografiju koja je i dalje bila u netaknutom stanju.’ izjavio je Jérôme Salle, redatelj filma Odisej. 

Povodom Dan neovisnih kina, kojeg organiziraju Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, u utorak 7. studenog u 35 hrvatska kina film Odisej moći će se pogledati besplatno nakon čega će se nastaviti prikazivati u redovnoj kinodistribuciji.

Kina koja sudjeluju u akciji su: Kino Mediteran Bol, Centar Za Kulturu Čakovec, Kino 30. svibnja (Daruvar), Kino Sloboda (Dubrovnik), Kino Mediteran Hvar, Kino Mediteran Imotski, Kino Ivanec, Kino Mediteran Jelsa, Kino Mediteran Komiža, Kino Velebit(Koprivnica), Kino Moslavina (Kutina), Kino Mediteran Lastovo, Dvorana Relković (Nova Gradiška), Kino Marof (Pou Novi Marof), Kino Novska, Kino Urania (Osijek), Kino Hrvatski Dom (Pakrac), Kino Dom Kulture Grada Preloga, Kino Valli (Pula), Art-Kino Croatia (Rijeka), Kino Samobor, Gradsko kino Sinj, Kino Dom Kulture Kristalna Kocka Vedrine (Sisak), Kino Slatina, Kino Karaman (Split), Kinoteka Zlatna Vrata (Split), Kino Mediteran Stari Grad, Kino Zelina (Sv. Ivan Zelina), Kino Gaj (Varaždin), Kino Gorica (Velika Gorica), Zimsko kino Vis, Kino Vodice, Kino Zabok, Kino Europa (Zagreb) i Kino Kinoteka (Zagreb).

Redécouvrez l’incroyable histoire de Jacques-Yves Cousteau avec le film « L’Odyssée » présenté dans toutes les salles du réseau Mreza !

En salle à partir du 7 novembre

Soirée exceptionnelle le 7 novembre dans 35 salles du réseau de cinémas Kino Mreza

 

Le film « L’Odyssée » de Jérôme Salle, avec dans les rôles titres les acteurs français Lambert Wilson, Audrey Tautou et Pierre Niney, retrace la vie de Jacques-Yves Cousteau, océanographe et chercheur légendaire à qui l’on doit plus de 120 films documentaires sur les secrets du monde sous-marin.

Une partie du film a été tourné en septembre 2015 en Croatie, plus précisément sur l’île de Hvar (Hvar, Starigrad, Jelsa, la baie Jagodna, Pakleni otoci) ainsi que sur les îles de Vis et Biševo en raison de leur ressemblance avec les côtes méditerranéennes du sud de la France.  Dans le cadre de la journée des cinémas indépendants organisée par le réseau Kino mreža en coopération avec le Centre audiovisuel croate, cette incroyable « Odysée » est projetée gratuitement le mardi 7 novembre dans 35 salles de cinéma du réseau Kino Mreza. Le film continuera ensuite à être présenté dans la programmation régulière des cinémas participants.

 

L’Odyssée

De Jérôme Salle

France – 2016 – 2h03

Avec Lambert Wilson, Pierre Niney, Audrey Tautou

1948. Jacques-Yves Cousteau, sa femme et ses deux fils, vivent au paradis, dans une jolie maison surplombant la mer Méditerranée. Mais Cousteau ne rêve que d’aventure. Grâce à son invention, un scaphandre autonome qui permet de respirer sous l’eau, il a découvert un nouveau monde. Désormais, ce monde, il veut l’explorer. Et pour ça, il est prêt à tout sacrifier.

Cinémas participants : Kino Mediteran Bol, Centar Za Kulturu Čakovec, Kino 30. svibnja (Daruvar), Kino Sloboda (Dubrovnik), Kino Mediteran Hvar, Kino Mediteran Imotski, Kino Ivanec, Kino Mediteran Jelsa, Kino Mediteran Komiža, Kino Velebit(Koprivnica), Kino Moslavina (Kutina), Kino Mediteran Lastovo, Dvorana Relković (Nova Gradiška), Kino Marof (Pou Novi Marof), Kino Novska, Kino Urania (Osijek), Kino Hrvatski Dom (Pakrac), Kino Dom Kulture Grada Preloga, Kino Valli (Pula), Art-Kino Croatia (Rijeka), Kino Samobor, Gradsko kino Sinj, Kino Dom Kulture Kristalna Kocka Vedrine (Sisak), Kino Slatina, Kino Karaman (Split), Kinoteka Zlatna Vrata (Split), Kino Mediteran Stari Grad, Kino Zelina (Sv. Ivan Zelina), Kino Gaj (Varaždin), Kino Gorica (Velika Gorica), Zimsko kino Vis, Kino Vodice, Kino Zabok, Kino Europa (Zagreb) i Kino Kinoteka (Zagreb).

Treća epizoda Godardovih Filmskih (pri)povijesti u MM centru

Projekt Filmske (pri)povijesti temelji se na istoimenom video eseju Jean-Luca Godarda i mjesto je susreta i razgovora o filmu. Godardov video esej Histoire(s) du cinéma nastajao je od 1988. do 1998., a govori o prirodi samoga filmskoga medija, kao i njegovoj povijesti, ali i povijesti 20. stoljeća, čiji je diskurs posve interpretativno otvoren te misaono poticajan, jer generira nove načine promišljanja postojećih paradigmi. Godard konstruira niz hipoteza o povijesti filma i povijesti stoljeća tako što te dvije povijesti miješa kroz niz slikovnih, glazbenih, tekstualnih, biografskih citata. Jednom mjesečno u zagrebačkom MM centru prikazuje se jedna epizodu Godardova eseja te se razgovara s domaćim filmolozima kojima je Godardova estetika bliska. U studenome, 3. 11. u 20:00, prikazuje se epizoda 2A (Samo film).

U epizodi Samo film (Seul le cinéma) Godard kroz razgovor s velikim francuskim filmskim kritičarem i teoretičarem Sergeom Daneyjem razmatra vlastitu poziciju u povijesti filma svrstavajući se u red onih autora koji su svjesno birali tradiciju kojoj će pripadati, ali i koju će posljedično nepovratno transformirati. Mogućnost da promijeni filmsku povijest zatekavši se točno na sredini njenog puta za Godarda počinje sa spoznajom kako je film bio jedini način da postane svjestan toga kako ima povijest kao on osobno u povijesti koja je povijest svih. O briljantnim anegdotama kojima se oblikovala povijest filma kakvu znamo, kao i o nedokučivim pustolovinama filmske budućnosti razgovaramo s Tomislavom Šakićem i Antom Jerićem. Razgovor moderira filmska kritičarka Višnja Vukašinović.

Ulaz je besplatan.

Više informacija potražite na: http://mmcentar.sczg.hr/, https://goo.gl/8pZk9k

 

Zagrebačka premijera opere Kein Licht.

Operno djelo Kein Licht. skladatelja Philippea Manouryja, premijerno će biti izvedeno u Hrvatskome narodnom kazalištu 7. studenoga, uz sudjelovanje naših i stranih opernih umjetnika i glazbenika. Operu je naručila pariška Opéra Comique, koja je i producent predstave uz koprodukciju nekoliko značajnih europskih opernih kuća: Ruhrtriennale u Duisburgu, Opéra National du Rhin, Festival Musica de Strasbourg, Les Théâtres de la Ville de Luxembourg, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Münchner Kammerspiele, Francuski Institut za istraživanje i koordinaciju akustike/glazbe – IRCAM, Ansambl Lucilin, dok će realizaciju predstave pomoći još 105 europskih donatora.

Opera Kein Licht. skladatelja Philippea Manouryja koja je dobila Nagradu Fedora 2016. i potporu francuskog Fonda za lirsko stvaralaštvo / Fonds de Création Lyrique i Impuls Neue Musik, bila je praizvedena 25. kolovoza 2017. na njemačkom festivalu Ruhrtriennale.

Kein Licht. Philippea Manouryja je Thinkspiel za glumce, pjevače, glazbenike instrumentaliste i elektroničku glazbu u stvarnom vremenu, nastao prema tekstu Elfriede Jelinek, kojim će ravnati Julien Leroy. Predstavu režira Nicolas Stemann, scenografiju potpisuje Kathrin Nottrodt, kostimografiju Marysol del Castillo, kameru Claudia Lehmann, oblikovanje svjetla Rainer Kasper. U predstavi sudjeluju solisti Sarah Maria Sun, Christina Daletska, Olivia Vermeulen, Lionel Peintre, članovi Zbora Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Tamara Cipek, Dolores Leko, Siniša Galović, Antonio Brajković / Lidija Mađerčić, Kristina Anđelka Đopar, Dario Ćurić, Leo Beslać uz glazbenu pratnju Ensemble United instruments of Lucilin.

Sljedeće izvedbe na zagrebačkoj sceni su 8. i 9. studenoga.

Poslije katastrofe nuklearne elektrane u japanskoj Fukušimi pariška Opéra Comique naručila je od poznatog suvremenog francuskog skladatelja Philippea Manouryja operu Kein Licht. temeljenu na istoimenom tekstu iz 2011. poznate austrijske književnice Elfride Jelinek, dobitnice Nobelove nagrade za književnost. Nicolas Stemann, njemački redatelj, odabrao je tekst Elfride Jelinek, koji s francuskim skladateljem Manouryjem prilagođava scenskom postavljanju. Sadržaj opere nadilazi tragediju u Fukušimi, on je globalna, metaforička refleksija o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti prema političkim i ekološkim pitanjima te odnosu ljudi prema tehnologiji. U ovom je slučaju riječ o riziku koji nosi upotreba nuklearne energije. U suradnji s IRCAM-om iz Pariza skladatelj Philippe Manoury, koji je njihov član, stvoriti će glazbeno djelo koje uključuje računalne glazbene sustave i glazbenu informatiku koja je jedan od njemu glavnih skladateljskih medija. Tekst i glazba ovog djela bit će usko povezani, tvoreći suvremeni Singspiel, njemačku inačicu žanra opéra-comique, koji karakterizira izmjenjivanje glumačkih i opernih scena. Kein Licht. djelo je europske dimenzije s obzirom na to da inspiraciju crpi iz tradicionalnih glazbenih stilova popularnih s obje strane rijeke Rajne. Singspiel doslovno znači pjevati i igrati, a svoj najbolji oblik je doživio u Mozartovim operama. Pristupačna, inovativna i smiona, ova će operna forma biti upotrijebljena na suvremen način kako bi ostvarila kontakt s današnjom publikom, govoreći o našim manama i dostignućima. U koprodukciji s nekoliko značajnih europskih glazbenih kazališta zagrebački HNK nastavlja važnu međunarodnu suradnju.

Glazba : Philippe Manoury

Dirigent : Julien Leroy

Režija : Nicolas Stemann

Kreacija digitalne glazbe –IRCAM : Thomas Goepfer

Uloge : Sarah Maria Sun, Olivia Vermeulen, Christina Daletska, Lionel Peintre

 

Predstava na njemačkom s hrvatskim titlovima

Više informacija potražite na : http://www.hnk.hr/en/commencement-of-rehearsals-for-the-new-opera-work-kein-licht/

Première en Croatie de l’opéra « Kein Licht. » de Philippe Manoury

7 novembre – Théâtre National de Zagreb

Reprises les 8 et 9 novembre.

 

C’est une création très attendue et déjà récompensée par un prix international qui sera présentée au Théâtre National de Zagreb le 7 novembre prochain. Inspirée de la catastrophe de Fukushima, « Kein licht » est signée du compositeur français Philippe Manoury, considéré comme l’un des pionniers dans la recherche et le développement de la musique électronique en temps réel, et du metteur en scène allemand Nicolas Stemann, sur un texte d’Elfriede Jelinek, auteur de La Pianiste et prix Nobel de littérature. La direction musicale est assurée par le chef d’orchestre français Julien Leroy,  premier Prix des « Talents ADAMI Chefs d’orchestre » 2014, et les chœurs sont ceux du Théâtre National de Zagreb

Kein Licht, « thinkspiel » pour acteurs, chanteurs, musiciens et musique électronique en temps réel a été présenté en première mondiale le 25 août 2017 dans le cadre de la Ruhrtriennale (Allemagne). Cette création, commande de l’Opéra Comique de Paris et  lauréate du Prix FEDORA – Rolf Liebermann pour l’Opéra 2016,  est le fruit de la collaboration entre plusieurs grandes institutions européennes : la Ruhrtriennale, les Théâtres de la Ville de Luxembourg, le Théâtre National Croate de Zagreb, le  Festival Musica de Strasbourg et l’Opéra National du Rhin, la Münchner Kammerspiele et l’ Ircam–Centre Pompidou. Texte polyphonique, Kein Licht fait dialoguer des personnages perdus dans l’espace et le temps, suite à la catastrophe de Fukushima. Essayant de se reconstituer, ces personnages échangent et parlent de douleur, perte et de tragédie, avec parfois beaucoup d’humour. Pas tout à fait un opéra, ni un singspiel (opéra-comique allemand), Kein Licht est un « thinkspiel », c’est-à-dire un jeu avec la pensée. Ce spectacle musical a pour but de nous faire réfléchir sur les enjeux énormes de notre actualité. Théâtre et musique seront créés sous vos yeux, et seront le fruit d’une élaboration commune sur le vif, comme on n’en aura rarement vu.

11 mars 2011. Un séisme et le tsunami qui en résulte ravagent la côte orientale du Japon. Les systèmes de refroidissement de la centrale nucléaire de Fukushima tombent hors service, les cœurs de deux réacteurs entrent en fusion. Les répercussions sont énormes, au niveau mondial, sur la place du nucléaire dans la politique énergétique des états. 
Engagée et moraliste, la prix Nobel Elfriede Jelinek entame aussitôt Kein Licht, variation de monologues qui, dans une écriture éminemment musicale, disent l’effroi, la douleur, la perte, la colère. Nicolas Stemann est familier de ses textes qu’il met régulièrement en scène. Philippe Manoury travaille sur l’interaction entre acoustique et informatique et explore volontiers les nouvelles formes d’un théâtre musical. 
Avec Kein Licht, tous deux organisent la rencontre entre théâtre de texte et musique de théâtre, composée à l’avance ou produite en temps réel. Ils nous offrent une réflexion visuelle et polyphonique, interactive et non dénuée d’humour, sur la place de la technologie dans nos vies, sur la place de la vie face à la technologie. 

Composition : Philippe Manoury

Direction musicale : Julien Leroy

Mise en scène : Nicolas Stemann

Réalisateur en informatique musicale –IRCAM : Thomas Goepfer

Avec Sarah Maria Sun, Olivia Vermeulen, Christina Daletska, Lionel Peintre

 

Spectacle en allemand surtitré.

Plus d’informations : http://www.hnk.hr/en/commencement-of-rehearsals-for-the-new-opera-work-kein-licht/

Filmovi Claudea Leloucha u zagrebačkoj Kinoteci

Cijena ulaznice: 15 kuna

 

Srijeda, 25. listopada u 20h

Život, ljubav i smrt (La vie, l’amour, la mort), 1969.

Uloge: AmidouCaroline CellierJanine Magnan 

Suprug i otac François Toledo, radnik u tvornici automobila, zaljubljuje se u kolegicu Janine.  François je već zadavio tri prostitutke, a prijavljuje ga svekrva…

 

Subota 28. listopada u 20h

Jedan muškarac i jedna žena (Un homme et une femme), 1966.

un homme et une femme

Uloge: Anouk Aimee, Jean-Louis Trintignant, Pierre Barouh

Slučajan susret dvoje mladih ljudi, roditelja i udovaca probudi u njima novu ljubav.

 

Utorak, 31. listopada u 20h

Jedan muškarac i jedna žena, 20 godina kasnije (Un homme et une femme : vingt ans déjà), 1986.

Un_homme_et_une_femme_vingt_ans_deja (1)

Uloge: Anouk Aimee, Jean-Louis Trintignant, Pierre Barouh

Anne Gauthier i Jean-Louis Duroc nisu se vidjeli od 1966. Ona se bavi filmom, a on automobilskim trkama. Annin posljednji film doživljava neuspjeh, pa ona ona dolazi na ideju snimiti film o njihovoj bivšoj ljubavi…

Više na : https://www.centarcesarec.hr/kinoteka/program/

Films de Claude Lelouch à la Cinémathèque de Zagreb

Prix des places : 15 kunas

 

Mercredi 25 octobre à 20h

La vie, l’amour, la mort, 1969.

Avec : AmidouCaroline CellierJanine Magnan 

François Toledo, un ouvrier dans une usine d’automobiles, marié et père de famille, tombe sous le charme de Janine, sa collègue de travail. A trois reprises, François a étranglé des prostituées, mais il est dénoncé par sa belle-mère…

 

Samedi 28 octobre à 20h

Un homme et une femme, 1966.

un homme et une femme

Avec : Anouk Aimee, Jean-Louis Trintignant, Pierre Barouh

Une script-girl inconsolable depuis la mort de son mari cascadeur, rencontre à Deauville un coureur automobile dont la femme s’est suicidée par désespoir. Ils s’aiment, se repoussent, se retrouvent et s’aiment encore

 

Mardi 31 octobre à 20h

Un homme et une femme : vingt ans déjà, 1986.

Un_homme_et_une_femme_vingt_ans_deja (1)

Avec : Anouk Aimee, Jean-Louis Trintignant, Pierre Barouh

Anne Gauthier et Jean-Louis Duroc ne se sont pas revus depuis 1966. Elle produit des films et lui est directeur de courses automobiles. Le dernier film d’Anne est un échec et elle a l’idée d’en faire un sur leur amour passé…

En savoir plus : https://www.centarcesarec.hr/kinoteka/program/

Salon virtuel de promotion des études en France

Du 6 au 15 novembre 2017 se tiendra le salon virtuel organisé par Campus France Paris. qui est une occasion unique pour les étudiants croates de découvrir 40 établissements français. Ne manquez surtout pas la présentation Facebook live de l’enseignement supérieur français (en croate) proposée par l’Espace Campus France Croatie le 10 novembre à 11h30 !

L’objectif de cette manifestation est triple :

–              permettre aux établissements de l’enseignement supérieur français de faire la promotion de leur offre de formation auprès des étudiants de 14 pays européens : Allemagne, Autriche, Croatie, Danemark, Estonie, Finlande, Hongrie, Islande, Lettonie, Lituanie, Norvège, Pologne, Roumanie et Suède ;

–              mettre en valeur les Espaces Campus France situés dans les 14 pays concernés ;

–              promouvoir de manière générale la France comme une destination d’études.

 

Pour répondre à ces objectifs, un site internet sur lequel les 40 établissements inscrits et les Espaces des 14 pays bénéficient d’une page dédiée a été développé. Le site contient également de nombreuses informations pratiques sur la vie et sur les études en France.

En outre, dans le cadre de cette manifestation, deux événements phares sont organisés :

–              des sessions Facebook Lives animées par les établissements et par les Espaces des 14 pays ;

–              un jeu-concours : « Promote France as a study destination »

 

http://virtual.campusfrance.org

Virtualni sajam promocije studiranja u Francuskoj

Od 6. do 15. studenog 2017. održat će se virtualni sajam u organizaciji Agencije Campus France Paris: To je jedinstvena prilika za hrvatske studente da upoznaju 40 francuskih visokoškolskih ustanova. Nikako ne propustite  Facebook live prezentaciju o studiranju u Francuskoj (na hrvatskom)  koju Espace Campus France Hrvatska organizira 10. studenog u 11h30 !

Cilj ove manifestacije je trostruk:

–              Omogućiti ustanovama francuskog visokog školstva promociju svojih studijskih programa studentima iz 14 europskih zemalja : Njemačka, Austrija, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Mađarska, Island, Latvija, Litva, Norveška, Poljska, Rumunjska i Švedska ;

–              Istaknuti lokalne Espaces Campus France u spomenutim zemljama ;

–              Općenito promovirati Francusku kao destinaciju za studiranje.

 

U svrhu ostvarenja ovih ciljeva, realizirana je stranica na kojo je upisano 40 ustanova i Espaces-ova iz 14 zemalja. Stranica sadrži brojne druge korisne informacije o životu i studiranju u Francuskoj.

U okviru ove manifestacije, organizirana su još dva važna događanja :

–              Prezentacije Facebook Live institucija i Espaces-ova iz 14 zemalja ;

–              Nagradni natječaj  “Promote France as a study destination”

http://virtual.campusfrance.org

Strip autor Marthes Barthori u Zagrebu s izložbom u Galeriji Siwa

Otvorenje : 18. listopada u 20h

od 18. do 23. listopada 2017.

Galerija Siwa –  Pierottijeva ul. 11, Zagreb

 

Martes Bathori francuski je strip autor koji u svojim djelima, objavljenima u nakaldi Requins Marteaux, prikazuje epopeju u kojoj svinje preuzimaju vlast revoltirane tužnim uvjetima koje im nameću ljudi u njihovu društvu poljovrivredno-prehrambene industrije. Riječ je o svojevrsnom utopijskom (ili distopijskom) nastavku priče slavne « Životinjske farme » Georgesa Orwella.

Usporedno sa svojim radom u području stripa, Martes Bathori bavi se i likovnom umjetnošću u području, slikarstva, crteža, fotografije koji opisuju teškoće novih stanovnika svinja u kohabitaciji s njihovim bivšim krvnicima tijekom bolnog razdoblja te civilizacijske tranzicije.

Serija slika predstavljena u galeriji Siwa u Zagrebu pokazuje jedan od najmračnijih aspekata nove dominacije lokalnog seoskog svinjskog plemstva : rekreativni lov na ljude po šumama istočne Europe.