Kampanja #ParisWeLoveYou

 Dramatični događaji, koji su pogodili regiju Ile-de-France 13. studenog, su utjecali na našu zemlju na više načina: prvo, na emocionalni i psihički, pokretajući tako kolektivnu svijest u Francuskoj i u svijetu. Oni su također snažno utjecali i na ekonomiju i turizam.

Kao pomoć u prevladavanju ove situacije, pokrenuta je široka, institucionalna kampanja solidarnosti, sa ciljem uvjeravanja i jačanja atraktivnosti Pariza kako kod samih Parižana tako i kod svih Francuza i stranih posjetitelja.

Kampanja se najavljuje oko jedinstvenoga hashtaga: #ParisWeLoveYou s glavnom porukom “PARIZ ĆE UVIJEK BITI PARIZ”.

Posvećena web stranica – www.Parisweloveyou.fr poziva korisnike da podijele svoje fotografije, pokazujuči tako svoje opredjeljenje za Pariz, i kroz snagu društvenih mreža da stvore tako elan kolektivne mobilizacije.

Ova mobilizacija će biti pojačana i fizičkom materijalizacijom hashtaga #ParisWeLoveYou u obliku divovskog objekta pokrivenog slikama korisnika interneta u sljedećim tjednima, koji će biti postavljen na nekom simboličnom mjestu u Parizu.

Parižani ali i svi ljubitelji Pariza su pozvani da se pridruže ovom pokretu solidarnosti, koji će manifestirati svijetu da život ide dalje u Parizu, da se tu živi sigurno i da je život tu i dalje tako lijep !

Uz francusku Vladu, grad Pariz, savez Alliance 46,2 i 50 tvrtki i organizacija, Atout France je jedna od “Ambasadora” ove velike viralne kampanje. Atout France će pružiti snažnu podršku ovoj kampanji na svim svojim internet stranicama i na društvenim mrežama u Francuskoj i u inozemstvu. Christian Mantei, generalni direktor Atout France je izjavio: « priključiti se ovom projektu, staviti na raspolaganje moć naše internacionalne mreže predstavništava je bila očiglednost. To je ujedno i način da se zahvalimo svima onima, koji su nam iz cijelog svijeta tijekom mjesec dana slali poruke solidarnosti.»

Dok se Francuska ambiciozno priprema da dočeka 100 milijuna turista do 2020 godine, ta kampanja solidarnosti podsjeća da Pariz, ulazna vrata Francuske, ostaje ono što je uvijek bio : grad koji volimo, jer on dočekuje svijet.

Za kontakte : Gordana MALIC – 00 43 50 32 89 224 – gordana.malic[a]atoutfrance.

#ParisWeLoveYou

Un mois après les évènements dramatiques qui ont frappé Paris au plan émotionnel mais aussi au plan économique, une grande campagne virale a été lancée pour rassurer et conforter l’attractivité de Paris, tant auprès des Parisiens que des Français et des visiteurs internationaux.

– Deux messages forts :

- La vie à Paris vous attend
- On aime Paris intemporellement

– Pour soutenir Paris, c’est simple, en 2 clics seulement :

Un clic sur le site dédié parisweloveyou.fr pour s’identifier et un clic pour valider sa participation via Facebook ou Twitter. La photo de profil s’affichera sur la mosaïque des personnes soutenant l’opération. Cette mobilisation sera amplifiée par une matérialisation physique du hashtag #ParisWeLoveYou, sous la forme d’un objet géant recouvert des photos des internautes dans les semaines suivantes et qui sera placé dans un lieu symbolique de Paris.

Plus d’informations sur www.parisweloveyou.fr

Rencontre avec Pascal Bruckner

A l’occasion du vingtième anniversaire de la  célèbre revue Le Messager européen et la sortie d’un numéro spécial, la société croate des écrivains, avec le soutien de l’Institut Français, organise une rencontre le samedi  6 février 2016 à 19h au Musée Mimara (deuxième étage).

Cette présentation aura pour invité d’honneur le philosophe et écrivain français Pascal Bruckner, qui donnera un exposé introductif sur le thème « L’Europe, l’islam et l’islamisme » (en français avec traduction consécutive).

Boris Havel interviendra sur le dossier « Orientalisme » aux côtés de Žarko Paić (rédacteur en chef adjoint) et Dražen Katunarić (rédacteur en chef).

 

Mani Gotovac, Žarko Paić et Dražen Katunarić animeront aussi une rencontre avec Pascal Bruckner  autour son oeuvre, et notamment sur son dernier récit  « Un bon fils ». (traduction assurée par Ingrid Šafranek),

le dimanche 7 février 2016 à 18 h à la Bilbliothèque Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5.

Pascal Bruckner est un romancier et essayiste, que le grand public a découvert à la fin des années 70, lors de la parution de deux ouvrages élaborés avec le philosophe Alain Finkielkraut  Le Nouveau désordre amoureux (1997) et  Au coin de la rue, l’aventure (1979). Fasciné par les utopistes, il a soutenu sa thèse de doctorat – sous la direction de Roland Barthes- en 1975 la consacrant au socialiste utopique Charles Fourier. Depuis cette époque, il poursuit, sur un ton allègre et critique son étude des mythologies issues de mai 1968 : la révolution sexuelle, le tiers-mondisme, l’individualisme mais aussi l’amour, le bonheur et récemment, l’écologie «devenue la force d’opposition au productivisme industriel ». En parallèle de ses activités littéraires, il a enseigné à l’Université de San Diégo (Californie, 1986), à la New-York University (1987-1995) et à l’IEP de Paris (1990-1994). Il lutte contre “toutes les camisoles mentales” qui selon lui entravent la libre -pensée de nos concitoyens. En 2014, il revient sur son histoire personnelle avec Un bon fils (Grasset) où il évoque le personnage violent, antisémite et pro-nazi qu’était son père.

 

 

Susret s Pascalom Brucknerom

Obilježavajući dvadest godina izlaženja časopisa Europski glasnik, njegov izdavač Hrvatsko društvo pisaca uz potporu Francuskog instituta sa zadovoljstvom vas pozivaju na svečano predstavljanje jubilarnog broja

U Muzeju Mimara (2. kat), Rooseveltov trg 5, u subotu 6. veljače 2016. u 19h

Uvodni ekspoze održat će počasni gost i suradnik

Pascal Bruckner: Europa, islam i islamizam (uz konsekutivni prijevod Ingrid Šafranek)

Sudjeluju: Boris Havel: Dossier Orijentalizam

te urednici Žarko Paić (zamjenik glavnog urednika) i Dražen Katunarić (glavni urednik).

 

U nedjelju, 7. veljače 2016. u 18 h. u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5 

bit će organizirano predstavljanje Pascala Brucknera i njegova djela, a posebno njegove posljednje knjige “Dobar sin”,  te razgovor s njime i publikom koji će vodit Mani Gotovac, Žarko Paić i Dražen Katunarić (prijevod: Ingrid Šafranek).

Učenik Rolanda Barthesa, nekoć poznat kao “novi filozof”, Pascal Bruckner je  tijekom posljednjih četrdeset godina stvorio briljantno romaneskno i esejističko djelo od tridesetak knjiga koje pokreću teme individualne slobode, ljubavi, zapadnog osjećaja krivnje, religiozne fanatičnosti. Dobitnik prestižne nagrade “Renaudot” za roman “Kradljivci ljepote”, njegov je roman “Gorki mjesec” na filmu ovjekovječio Roman Polanski, a istoimena predstava igrana je i s velikim uspjehom u Zagrebu. Posljednja knjiga “Dobar sin” (2014.) romaneskno je razgolićivanje privatne povijesti i nasilnog lika oca antisemita i rasista. Kao angažirani intelektualac uvijek je reagirao na sve presudne događaje koji su utjecali na sudbinu suvremenog svijeta. Od pojave Islamske države, Pascal Bruckner ne prestaje upozoravati Francusku i Europu o pogibljenosti ove prijetnje i o naivnosti s kojom je elite prihvaćaju.

L’opéra « Manon Lescaut » de Giacomo Puccini

Première : 8 avril à 19h30

Autres représentations : 14, 19, 21 et 28 avril à 19h30; 23 avril à 18h

 

Après le succès de leur première collaboration sur La Bohème de Puccini présentée au Théâtre du Capitole à Toulouse, le metteur en scène français Dominique Pitoiset et le chef d’orchestre Nikša Bareza, du Théâtre national de Croatie à Zagreb, s’associent une nouvelle fois pour un autre monument de l’opéra : Manon Lescaut de Giacomo Puccini.

Résumé

Manon Lescaut et le chevalier René Des Grieux s’aiment, dans la France du XVIIIème siècle. Mais Manon, lassée par la monotonie de sa vie et le manque d’argent, choisit de se laisser entretenir par un vieux riche. Son penchant pour le luxe la mène en prison, puis à la Nouvelle-Orléans où elle est déportée et connaitra une fin tragique. Dans cette aventure infernale, Des Grieux, mû par son amour aveugle et obsessionnel pour Manon, ne négligera aucun moyen pour la suivre.

Giacomo Puccini met en scène ce drame lyrique en quatre actes, dont l’intrigue s’inspire de L’Histoire du chevalier des Grieux et de Manon Lescaut de l’Abbé Prévost.  À sa création en 1893, à Turin, Manon Lescaut, troisième opéra de Puccini, lui valut son premier grand succès.

Chef d’orchestre : Nikša Bareza
Mise en scène : Dominique Pitoiset
Costumes : Axel Aust
Lumières : Christoph Pitoiset

 

Dominique Pitoiset

Comédienmetteur en scène, scénographe et directeur de théâtre, Dominique Pitoiset, dirige le Théâtre Dijon Bourgogne de 1996 à 2000. De 2004 à 2013, il prend les commandes du Théâtre national de Bordeaux en Aquitaine. Depuis janvier 2014, il est artiste associé de Bonlieu Scène Nationale d’Annecy et de la Compagnie de la Ville de Dijon.

Dans ses mises en scène, il n’a cessé  de questionner la condition humaine au travers de personnages tourmentés ou manipulés : du Misanthrope de Molière à  Joseph K. dans Le procès d’après Kafka en passant par Oblomov de Gontcharov. En 1995 il monte Les noces de Figaro à l’Opéra de Lausanne ; Dés lors il ne cessera plus d’alterner mise en scène de théâtre et d’opéra.

manon-lescaut6

 

 

Manon Lescaut, Giacomo Puccini

Premijera 8. travnja u 19h30

Ostale izvedbe: 14., 19., 21. i 28. travnja u 19h30;  23. travnja u 18h

Dirigent: Nikša Bareza
Redatelj: Dominique Pitoiset
Kostimograf: Axel Aust
Oblikovatelj svjetla: Cristoph Pitoiset
Asistent dirigenta: Josip Šego
Asistent redatelja: Martina Zdilar Sertić
Studij zbora: Nina Cossetto 

 

Šarmantna Manon Lescaut slučajno susreće mladoga studenta Renata des Grieuxa i između njih se rađa ljubav. Djevojka uspijeva pobjeći od bogata bankara Gerontea de Ravoira, koji ju pokuša oteti te slijedi des Grieuxa u Pariz. Tamo ljubavnici sretno žive, ali samo nakratko jer Manon ne odoli iskušenju luksuza pa  napusti des Grieuxa kako bi se podala Geronteu. Des Grieux ipak ne odustaje od Manon i suočava se s njom, podsjećajući je na dane ljubavi i žrtvu koju je zbog nje prošao. Manon svojim šarmom još jedanput privuče mladića Geronte pronađe u strasnome zagrljaju, a zatim iz osvete daje uhititi Manon zbog krađe i prostitucije. U zatvoru, Manon čeka deportaciju u Ameriku, a des Grieux, očajan zbog sudbine svoje ljubljene, na razne načine pokušava ju spasiti. Uspijeva se ukrcati na brod kako bi zajedno s Manon podijelio svu neizvjesnost prognanstva. Nakon bijega, pod užarenim suncem pustopoljine pokraj New Orleansa, Manon i des Grieux lutaju bez cilja. Manon, na kraju snaga, pada i umire na rukama svojega ljubavnika. Opera koja je  1. veljače 1893. praizvedena u Torinu, mladenačko je Puccinijevo djelo nastalo prema istoimenome romanu Abbé Prévosta iz 1731. godine i njegov je prvi veliki uspjeh. Iako nije skladana savršeno poput njegovih sljedećih opera,  osvaja iskonskom glazbenom inspiracijom, jedinstvenom u čitavu Puccinijevu stvaralaštvu pa i danas pripada najljepšim djelima operne literature. Novom produkcijom opere u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ravnat će  maestro Nikša Bareza, dok režiju potpisuje Dominique Pitoiset.

Dominique Pitoiset, francuski  kazališni redatelj, scenograf i glumac, rođen je u Dijonu 1959. godine.  Od 1996. do 2000. je vodio Théâtre Dijon Bourgogne od 1996. do 2000., a od 2004. do 2013. je ravnateljThéâtre national de Bordeaux en Aquitaine. Od siječnja 2014. suradnik je Bonlieu scène nationale d’Annecy et Compagnie de la Ville de Dijon. Nova suradnja redatelja Dominiquea Pitoiseta i dirigenta Nikše Bareze nastavak je uspješne suradnje na Puccinijevoj operi La Bohème  iz 2010. u Théâtre du Capitole u Toulouseu.

manon-lescaut6

 

Roméo et Juliette

De Sergueï Sergueïevitch Prokofiev

Chorégraphie : Patrice Bart

 

Première : 19 mars à 19h30 au Théâtre national croate de Zagreb

Autres représentations : 22, 23 et 24 mars et 12 avril à 19h30 ; 9 avril à 18h

 

Créé en 1938 par le compositeur Sergueï Sergueïevitch Prokofiev, le ballet Roméo et Juliette met en scène l’histoire tragique des amants de Vérone. Adaptée du drame de Shakespeare, c’est un des récits les plus beaux, les plus tragiques et les plus connus, qui n’a cessé d’inspirer de nombreuses générations de chorégraphes, compositeurs  et metteurs en scène.

Le ballet de Prokofiev, d’après le livret d’Adrian Piotrovki et de Sergeï Radlov, est un chef-œuvre à l’expression artistique exceptionnelle. La musique de Prokofïev fait danser les personnages de Shakespeare en leur donnant une nouvelle dimension et ce spectacle marque indéniablement une nouvelle étape dans l’art du ballet. Commandée en 1934 par le Kirov, le ballet ne fut finalement créé qu’en 1938 à Brno en République tchèque, où il fut très bien accueilli. Une première russe a suivi en 1940 au Kirov (dans une chorégraphie de Léonide Lavrovski) et au Bolchoï en 1946.  C’est une des œuvres les plus appréciées de Prokofiev  en raison de la haute inspiration mélodique, de la grande variété rythmique et du caractère mémorable des thèmes principaux.

Cette présentation à Zagreb sera la sixième mise en scène de Roméo et Juliette proposée au Théâtre National. On doit à la chorégraphe Margareta Froman la première en Croatie en 1948. Ont ensuite suivi les chorégraphies de Dimitrije Parlić en 1964,  d’Ivica Sertic en 1972, de Waczlaw Orlykowski en 1983 (présentée en avant-première dans le cadre du Festival d’été de Dubrovnik) et de Dinko Bogdanic en 2002.

Cette nouvelle adaptation est signée du grand chorégraphe français Patrice Bart et sera interprétée par les solistes et l’ensemble du ballet du Théâtre national croate, accompagnés par l’Orchestre de l’opéra.

Patrice Bart, né en 1945, est un danseur, maître de ballet et chorégraphe français.

Il a été danseur étoile à l’Opéra de Paris et maître de ballet associé à la direction de 1987 à 2011. Depuis le début de sa carrière, il a eu pour maîtres mots l’exigence et l’excellence, en perpétuant la tradition qu’il tient lui-même de ses maîtres, en premier lieu Rudolf Noureev.

 

Romeo i Julija

Sergej Sergejevič Prokofjev – Patrice Bart

Premijera: 19. ožujka u 19h30

Ostale izvedbe: 22., 23. i 24. ožujka i 12. travnja u 19h30 ; 9. travnja u 18h

 

Balet Romeo i Julija lirska je priča o tragičnim veronskim ljubavnicima na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koja je od svojega nastanka 1938. godine neprekidno nadahnuće mnogih naraštaja koreografa i redatelja. To slavno baletno djelo nastalo je prema Shakespeareovoj drami Romeo i Julija, jednoj od najljepših, najtragičnijih i najčitanijih priča svjetske literature koja već četiri stoljeća služi kao nepresušno vrelo inspiracije autorima  različitih umjetničkih područja. Mnogi su skladatelji napisali glazbu za balet ili operu o nesretnim ljubavnicima, koji na početku života tragično skončaju zbog netrpeljivosti što vlada između njihovih obitelji Capuleti i Montecchi. Prokofjevljev balet, prema sinopsisu Adriana Piotorovskog i Sergeja Radlova, majstorsko je djelo iznimna i bogata umjetničkog izričaja. Prokofjevljeva glazba omogućila je plesati Shakespearea i njegove likove, koji su time dobili novu dimenziju. Ovim je baletom otvorena posve nova stranica u povijesti baletne umjetnosti. Djelo je svjetsku praizvedbu doživjelo izvan Rusije, u Brnu 30. prosinca 1938. godine, a u revidiranoj glazbenoj verziji izvedenoj 1940. godine u Marijinskome teatru u tadašnjemu Lenjingradu, u koreografiji Leonida Lavrovskog. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ovo je šesto uprizorenje najpoznatije baletne ljubavne priče tragičnoga završetka. Prvo je bilo već  1948. godine, samo nekoliko godina nakon konačne redakcije partiture, u koreografiji Margarete Froman, a istu je predstavu vidjela i londonska publika prigodom gostovanja zagrebačkog Baleta 1955. godine, tek upoznajući Prokofjevljev balet  Romea i Juliju. Godine 1964. koreograf Dimitrije Parlić donio je svoju verziju baleta, 1972. godine novo uprizorenje potpisao je Ivica Sertić, 1983. Waczlaw Orlykowski je postavio balet premijerno izveden na Dubrovačkim ljetnim igrama, a 2002. Dinko Bogdanić. Svaka od tih verzija temeljila se na klasičnome baletnom izričaju, dramaturški slijedivši Shakespeareov predložak. Najnoviji koreografski prikaz ovoga baleta ostvarit će Patrice Bart, slavni francuski koreograf iznimne reputacije, koji je mnogim svojim djelima ostavio neizbrisiv trag na najvažnijim svjetskim baletnim pozornicama, te utjecao na brojne koreografe i baletne umjetnike. U predstavi ostvarenoj njegovim karakterističnim klasičnim rukopisom, koji osobito vodi računa o karakterizaciji likova, sudjelovat će solisti i ansambl Baleta HNK uz pratnju Orkestra Opere zagrebačkoga HNK.

Patrice Bart slavni je francuski koreograf i baletni majstor te član uprave Baleta  pariške Opere. Rođen je u Parizu 1945. godine, s pariškim je Baletom povezan više od pedeset godina. Tu je započeo svoju bogatu karijeru i osvojio brojne međunarodne nagrade i priznanja.

La raison du plus faible

Francuski film na Hrvatskoj televiyiji

HTV3 09.01.2016. 00:30

Pravo najslabijeg (La raison du plus faible), 2006

Uloge: Eric Caravaca, Lucas Belvaux, Claude Semal, Patrick Descamps
Scenrij i režija: Lucas Belvaux

Triler. U jednom kafeu u blizini tvornice u Liegeu svaki se dan okupi grupica muškaraca na kartanju. Atmosfera je ugodna, ali kartaši teško skrivaju svoj tihi očaj. Svi su nezaposleni, neki zato što ne mogu naći posao kao Partick (E. Caravaca) ili zato što su postali višak radne snage kao Robert (C. Semal) i Jean-Pierre (P. Descamps). Jednog dana pridruži im se došljak, Marc (L. Belvaux), za kojeg se sazna da je netom izašao iz zatvora. On je odlučan krenuti pravim putem, ali Marcova prošlost dala je Robertu ideju…

Jean-Luc Ponty duo

Jean-Luc Ponty, violina
William Lecomte, glasovir
Najpoznatiji violinist jazz rocka, Jean-Luc Ponty je počeo svirati jazz nadahnut izvedbama Milesa Davisa i Johna Coltranea, ponekad i na tenor saksofonu. Nakon nastupa na koncertu “Violin Summit” sa Svendom Asmussenom, Stephaneom Grappellijem i Stuffom Smithom, postao je članom elitnog društva jazz violinista. Svirao je s Gerald Wilson Big Bandom, Mahavishnu Orchestrom, Al Di Meolom, Miroslavom Vitousom, Lalom Schifrinom i Reginom Carter, ali i slavnim rock glazbenikom Frankom Zappom koji je skladao glazbu za Pontyjev album “King Kong”. Svestrani glazbenik koji s jednakim žarom svira akustičnu i električnu violinu, Jean-Luc Ponty istodobno nastupa s jazz i rock glazbenicima, ali i simfonijskim orkestrima. Ostvario je iznimnu samostalnu karijeru tijekom koje je objavio niz ploča od kojih su neke zauzele prva mjesta na ljestvicama stručnih časopisa. Njegovi albumi “Aurora”, “Imaginary Voyage”, “Enigmatic Ocean” i “Cosmic Messenger” postali su kultnim ostvarenjima jazz-rock diskografije. Na koncertu u Zagrebu nastupit će u duu sa svojim stalnim suradnikom, pijanistom Williamom Lecomteom.

Odlukom Upravnog odbora Porina slavnom će francuskom violinistu i skladatelju Jean-Lucu Pontyju biti dodijeljena nagrada Porin za posebna postignuća u glazbi (Special Merit Award). Nagradu će mu uručiti predsjednik Upravnog odbora Porina, ugledni hrvatski glazbenik Neven Frangeš, na koncertu koji će Ponty održati 10. ožujka 2016. u maloj dvorani Lisinski, u sklopu sezone Jazz.hr.

 

U organizaciji Jazz.hr-a Hrvatskog društva skladatelja i Jazz-laba Muzičke akademije u Zagrebu, Hrvatske glazbene mladeži i Studentskog Centra Sveučilišta u Zagrebu, Jean-Luc Ponty održat će i glazbenu radionicu 10. ožujka s početkom u 11 sati na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u sobi 222. Ulaz je slobodan.