Les politiques à l’heure du dérèglement climatique

Conférence en Anglais

Si, pour atténuer les effets du réchauffement climatique, la réduction des émissions de gaz à effet de serre est une absolue nécessité, les États doivent également anticiper les inéluctables conséquences de ces changements climatiques.

Si l’on devine les conséquences environnementales (comme l’érosion côtière ou la désertification), il est plus difficile de mesurer les enjeux  politiques des bouleversements climatiques : multiplication des conflits armés pour le contrôle des ressources naturelles, déplacement de populations, etc.

Le changement climatique aura inévitablement des conséquences géopolitiques ainsi que sur l’économie mondiale.

Les États de l’Union européenne doivent donc anticiper et particulièrement la Croatie, vulnérable de par son caractère maritime et  son économie orientée vers le tourisme.

Cette conférence sera animée par :

•             François GEMENNE est chercheur qualifié du FNRS à l’Université de Liège (CEDEM) et à l’Université de Versailles Saint-Quentin-en-Yvelines (CEARC).  Spécialiste des questions de géopolitique de l’environnement, il est aussi expert associé au CERI – Sciences Po, où il participe à la création du nouveau programme de recherche « Politiques de la Terre ». Il enseigne également les politiques d’environnement et les migrations internationales à Sciences Po Paris et Grenoble, à l’Université de Paris 13 et à l’Université Libre de Bruxelles.

Ses recherches sont essentiellement consacrées aux migrations et aux déplacements de populations liés aux changements de l’environnement, notamment aux catastrophes naturelles, ainsi qu’aux politiques d’adaptation au changement climatique.

En présence de Katarina CSEFALVAYOVA, chercheur slovaque, qui travaille notamment sur les changements climatiques et problématiques migratoires.

La conférence sera ouverte par Madame Michèle BOCCOZ, Ambassadeur de France à Zagreb

 

 

Zašto klimatske promjene ne utječu samo na okoliš

Politika u svijetu izloženom zatopljenju 

Predavanje na englaskom jeziku

Ako je za ublažavanje učinaka globalnog zatopljenja nužno smanjenje emisije stakleničkih plinova, države bi također trebale predvidjeti neizbježne posljedice klimatskih promjena.

Ako i možemo predvidjeti ekološke posljedice (kao što su erozije obale ili širenje pustinja), teže je procijeniti političke posljedice klimatskih promjena: porast oružanih sukoba zbog kontrole nad prirodnim resursima, seobe stanovništva, itd

Klimatske promjene neizbježno će imati geopolitičke posljedice, kao i utjecaj na svjetsko gospodarstvo.

Zemlje članice Europske unije moraju to predvidjeti, a posebno Hrvatska koja je ranjiva zbog svojeg pomorskog karaktera i gospodarstva usmjerenog prema turizmu.

Predavanje će održati:

  • g. François Gemenne, znanstvenik u Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose koji predaje geopolitiku klimatskih promjena i međunarodno upravljanje migracijama na Fakultetu političkih znanosti u Parizu, Sveučilištu Paris-XIII i Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu

Ses recherches sont essentiellement consacrées aux migrations et aux déplacements de populations liés aux changements de l’environnement, notamment aux catastrophes naturelles, ainsi qu’aux politiques d’adaptation au changement climatique.

  • gdja. Katarina Csefalvayova, slovačka znanstvenica koja se posebno bavi klimatskim promjenama i migracijskim pitanjima

Uvodnu riječ održat će gđa Michèle BOCCOZ, veleposlanica Francuske u Hrvatskoj

 

 

Francuski filmovi u zagrebačkim kinima

Ne propustite  francuske filmove u Cinestaru : Nicolas na praznicima i Ta luda vjenčanja

 

 

Nicolas na praznicima (Les vacances du petit Nicolas)

raspored : http://www.blitz-cinestar.hr/

 

Ta luda vjenčanja (Qu’est ce qu’on a fait au Bon Dieu ?)

 

raspored: http://www.blitz-cinestar.hr/

 

 

Les films français en salles à Zagreb

Ne ratez pas les films français projetés dans les cinémas Cinestar ! À l’affiche : Les vacances du petit Nicolas,

Qu’est ce qu’on a fait au Bon Dieu ?

 

Les vacances du petit Nicolas (Nicolas na praznicima)

horaires : http://www.blitz-cinestar.hr/

 

Qu’est ce qu’on a fait au Bon Dieu ? (Ta luda vjenčanja)

 

horaires: http://www.blitz-cinestar.hr/

 

 

Zagreb Kom 9

Specijalna francuska večer i sudjelovanje francuske glazbenice Lise Berthaud, viola !

Deveto izdanje Zagrebačkog međunarodnog festivala komorne glazbe (Zagreb Kom 9) ponovno će u listopadu preobraziti glavni grad Hrvatske u svjetsku pozornicu najljepše klasične glazbe. Pod vodstvom njemačko-japanske violinistice i dobitnice nagrade ECHO Klassik, Susanne Yoko Henkel, glazbenici svjetskoga ranga iz 14 zemalja predstavit će koncerte sa samim vrhuncima komornoglazbene literature, od baroka do suvremene glazbe.

Francuska glazbenica Lise Berthaud, viola, priznata kao iznimna zvijezda u usponu na glazbenoj međunarodnoj sceni, sudjelovat će na 8 od 9 koncerata koji će se održati tijekom festivala.

http://www.youtube.com/watch?v=rSNYYAWsLpE

Lise Berthaud (viola) i Jérôme Ducros (klavir) s programom Guillaumea Connessona, pod ravnanjem Stéphana Aubéa.

14. listopada u 20h00, ne propustite French night, večer posvećenu francuskim skladateljima, s programom Mauricea Ravela, Claudea Debussya, i drugih !

 

lise-berthaud-son-altiste-royale

Lise Berthaud rođena je 1982. i s pet godina počela je svirati violinu te zatim prešla na violu. Studirala je u klasi Pierrea-Henryja Xuereba i Gérarda Causséa na konzervatoriju CNSM u Parizu te je nagrađena na Europskom natjecanju mladih instrumentalista 2000. Godine 2005. osvojila je nagradu „Hindemith“ na Međunarodnom natjecanju u Ženevi, a 2009. bila je u užem izboru za „Otkriće godine“ nagrada Victories de la musique classique.

Lise Berthaud jednoglasno je hvaljena kao iznimna zvijezda u usponu na glazbenoj sceni. Gošća je prestižnih koncertnih dvorana i festivala po cijeloj Europi te nastupa s umjetnicima kao što su Renaud Capuçon, Eric le Sage, Augustin Dumay, Pierre-Laurent Aimard itd.

U rujnu 2013. odabrana je za program New Generation Artists BBC-jeva Radija 3 te pozvana da nastupa s BBC-jevim simfonijskim orkestrom, filharmonijom i BBC-jevim Nacionalnim orkestrom iz Walesa. U listopadu 2013., Leonard Slatkin pozvao ju je da izvodi i snimi Berliozovo djelo Harold u Italiji s Nacionalnim orkestrom iz Lyona, u sklopu njihova ciklusa za izdavačku kuću Naxos.
Kao solistica, Lise Bethaud bila je gošća brojnih uglednih orkestara diljem svijeta poput Islandskoga simfonijskog orkestra, Nacionalnog orkestra Belgije, Diseldorfških simfoničara, sastava Les Musiciens du Louvre, Sinfoniette iz Hong Konga, Filharmonija iz Wroclawa i Sao Paula, Pariškoga komornog orkestra, Valonskoga komornog orkestra, Sinfoniette iz Hong Konga i niza francuskih orkestara.

Orchestre National de France

Daniele Gatti, dirigent

 
FRANCUSKI NOVI ZVUK
 
Francuski nacionalni orkestar prvi je stalni simfonijski orkestar u Francuskoj, a djelovanje je započeo prije 80 godina pod vodstvom dirigenta, skladatelja i pisca Désiréa-Émilea Inghelbrechta. Osim koncerata u auditoriju „Oliver Messiaen“ na Francuskom radiju, pri kojem je i osnovan, Francuski nacionalni orkestar povremeno svira i u opernim produkcijama pariškog Théâtre des Champs-Élysées, a ujedno je i čest gost brojnih svjetskih metropola. „Nakon petnaestogodišnjeg obnavljanja londonske Kraljevske filharmonije do glazbenog ozdravljenja, Danielle Gatti postao je ravnateljem Francuskog nacionalnog orkestra krajem 2008. godine. Snaga njegova prvog nastupa na BBC Promsu pokazala je njegov pristup: “slomiti ih i ponovno sastaviti…“, riječi su kojima je kritičar britanskog Guardiana, Guy Dammann, opisao način rada aktualnog umjetničkog voditelja. Kako zvuči Francuski nacionalni orkestar nakon glazbene terapije uglednog talijanskog dirigenta uvjertite se u Lisinskom.
 
Prema Dammannu: „Njihov zvuk je zbilja neprepoznatljiv, a karakterizira ga mnogo jasniji nastup i prodorniji ton.“
 
Program:

Igor Stravinski: Petruška, balet

Richard Strauss, Don Juan, simfonijska pjesma, op. 20

Richard Strauss: Suita iz opere Kavalir s ružom op. 59
 

Izložba Josipa Vanište

Crteži, projekti, filmovi

Od 20. rujna do 16. listopada Medijateka odaje počast velikom hrvatskom slikaru Josipu Vaništi kojemu je nedavno dodijeljen francuski orden reda Viteza umjetnosti i književnosti. 

Josip Vaništa rođen je 17. svibnja 1924. u Karlovcu. Nakon mature u realnoj gimnaziji odlazi na studij likovne umjetnosti u Zagreb. Studij završava i diplomira u klasi Marina Tartaglie 1950. godine. Profesor je na Tehničkom, odnosno Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Nakon kraćih boravaka u Parizu, u raznim srednjoeuropskim gradovima i u Skandinaviji nastavlja profesorsku karijeru u Zagrebu. Član je HAZU od 1994.

“Raznolikost i živost njegova djela, a pritom unutarnja koherencija i strogost, izmiču svakom pokušaju cjelovitog predstavljanja. Čak je manji razlog teškoćama u žanrovskoj, discipliniranoj i tehničkoj razvedenosti djelovanja (crteži, slike, kolaži, zapisi, knjige, stavovi, naukovanje i poučavanje), a više u razgranatoj kronologiji, u nelinearnom i neortodoksnom shvaćanju vremena, u poricanju i preispitivanju ustaljenih tekovina, u procesualnosti i trajnoj nestabilnosti dosegnutih rezultata, čemu se – kao kontrapunkt – suprotstavlja maksimalna ozbiljnost korištenih postupaka, iznimna zahtjevnost i dorađenost predstavljenih djela, istančana osjetljivost apartnoga likovnog (ali i književnog, pretežno lirskog) izraza.”

Tonko Maroević

Exposition de Josip Vaništa

DESSINS, PROJETS, FILMS

Du 20 septembre au 16 octobre, la Médiathèque rend hommage au grand peintre croate Josip Vaništa, récemment décoré du titre de Chevalier des Arts et des Lettres.

Né le 17 mai 1924 à Karlovac, Josip Vaništa étudie l’histoire de l’art à Zagreb. Il y suit les cours de Matin Tartaglia et obtient son diplôme en 1950. Devenu professeur à la Faculté de l’Architecture, il s’investit dans l’enseignement tout au long de sa carrière, à l’exception de courtes périodes à Paris et dans plusieurs villes d’Europe centrale et de Scandinavie. Il est membre de l’Académie croate des sciences et des arts (HAZU) depuis 1994.

« Malgré une rigueur et une cohérence interne, la diversité et la vivacité de son œuvre rendent complexe toute présentation exhaustive. Cette difficulté repose moins sur la diversité des genres, des disciplines et des techniques (dessins, peintures, collages, correspondances, livres, prises de position, sa formation, son enseignement) que sur une temporalité propre, une conception du temps non linéaire et peu orthodoxe, une remise en question  et une relecture des règles préétablies, une créativité en mouvement et choisissant l’instabilité comme une permanence. Au sérieux des procédés utilisés s’affirme en contrepoint la subtilité d’une expression plastique d’où émane une sensibilité qu’on retrouve dans ses écrits de nature lyrique.”

Tonko Maroević

Les nuits, Angelin Preljocaj

“En relation avec Marseille-Provence 2013, Capitale Européenne de la Culture qui s’interroge sur la Méditerranée, je souhaitais aborder une recherche autour des Mille et Une Nuits. Au-delà du mystère de cet ouvrage écrit assurément à plusieurs mains et qui déploie des récits extrêmement variés, sortant les uns des autres comme des poupées gigognes, ce texte a fait rêver des générations de lecteurs, intrigués de tout temps par sa dimension fantastique et érotique. Il y a dans ces contes des aspects très sensuels, que j’avais envie de redéployer dans la danse. En 1988, j’avais créé la pièce Liqueurs de chair, dont la thématique était spécifiquement concentrée sur la notion de l’érotisme, mais imprégnée par l’esthétique des surréalistes. Je voulais me pencher à nouveau sur cette question dans un contexte plus flamboyant tout en gardant le mystère et la fascination que produit encore l’Orient dans l’inconscient collectif. Par ailleurs, ce qui est passionnant dans les Mille et Une Nuits, c’est le dispositif mis en place à travers la figure de Shéhérazade qui par le verbe, la culture et l’intelligence, se dresse comme un rempart à la barbarie et nous questionne sur la place de la femme dans nos sociétés. On le voit, les pistes ouvertes par ce monument de la littérature sont pléthore et chaque thématique me pousse à développer la danse en tant que concept, à emmener plus loin l’écriture même du mouvement. Avec Les Nuits, il s’agit vraisemblablement d’aller au plus près du mystère d’un Orient rêvé où les corps se font signes, comme une calligraphie des affects et des humeurs.”

Angelin Preljocaj

http://www.hnk.hr/gostovanje-baleta-preljocaj-s-predstavom-noci/

Noći, Angelin Preljocaj

Jedan od vodećih svjetskih baletnih umjetnika Angelin Preljocaj, iako temeljno klasično obrazovan još se na početku blistave umjetničke karijere opredijelio za suvremeni plesni izričaj, stvorivši u posljednjih tridesetak godina velik broj slavnih koreografskih djela (Noces, Parade, Le Spectre de la Rose, Le Parc, Annonciation, Žar ptica, Romeo i Julija, La Stravaganza, Centaures, Posvećenje proljeća, Snjeguljica, Empty moves, Casanova, Les Roboteurs, Eldorado, Siddhartai dr.). Dobitnik velikog broja značajnih strukovnih nagrada, kao nezaobilazan suvremeni autor uvršten je u mnoge repertoare najprestižnijih baletnih kazališta diljem svijeta. Najveći broj njegovih djela ispisan osobnim, izrazito tjelesnim i preciznim, gotovo skulpturalnim koreografskim stilom pripovijedaju priče, ali bez želje da prepričaju te priče ili ih ispričaju do kraja. Na tragu toga i jedna je od njegovih posljednjih baletnih predstava Noći / Les Nuits inspirirana znamenitom zbirkom kratkih priča Tisuću i jedna noć, duboko utkanih u indijsku, perzijsku, arapsku i sjevernoafričku kulturu. Kao suradnike na projektu pozvao je poznate europske umjetnike sjevernoafričkih korijena, kakvi su modni dizajner Azzedine Alaïa, skladateljica i pjevačica Natacha Atlas, koja u svojem umjetničkom izričaju spretno kombinira arapsku sa zapadnom elektronskom glazbom te skladatelj vokalne i elektronske glazbe Samy Bashai.

Znajući kako je i danas fascinacija Orijentom prisutna u kolektivnoj svijesti europskih žitelja, Preljocaj se fokusirao na one priče koje plijene svojim fantastičnim i erotskim elementima, što ga je potaknulo na stvaranje senzualnih pokreta uklopljenih u baletno djelo na razmeđi stvarnog i fantastičnog, misaonog i instinktivnog, iznad misterija samih tekstova u kojima je pronašao inspiraciju. Preljocajevi plesači fasciniraju snagom, energijom i potpunom izvedbenom predanošću, stvarajući svojim tijelima simbole neobično nalik ekspresivnom kaligrafskom ispisivanju raspoloženja i emocija.

http://www.hnk.hr/gostovanje-baleta-preljocaj-s-predstavom-noci/