Upravo pitanje percepcije i koncepta odnosa između poreznih tijela i obveznika posebno dobiva na značaju krajem 20-tog stoljeća i nesumnjivo je jedno od najvažnijih pitanja suvremenog poreznog prava, kako u unutarnjem tako i u međunarodnom okružju. Na novu „filozofiju“i viđenje odnosa iznimno je važan utjecaj imala teorija razvijena renesansom pojma „plaćanja poreza kao građanske vrline; pristajanja na porez“ (fr. civisme fiscal, eng. tax compliance) koja je utjecala na način oblikovanja i primjenu pojedinih postupovnih instituta u nizu zemalja U tom se kontekstu, primjerice, jednom od promjena vidi ohrabrivanje dobrovoljnog plaćanja poreza, porezni obveznik postaje suradnik a ne više presumirani utajivač poreza. Promjene posebno pogađaju institut nadzora ali i područje interpretacije i primjene poreznih zakona (treba imati u vidu kako je kraj 20. st. u nizu europskih zemalja vrijeme zaokreta u dotadašnjem „poreznom svjetonazoru“ i odlučnije borbe protiv zakonitog izbjegavanja porezne obveze). S obzirom na različit tempo razvitka poreznog prava kao pravne discipline u obje zemlje, što je uvjetovano nizom čimbenika, očekuje se kako će rezultati istraživanja pridonijeti boljem razumijevanju posebnosti, identifikaciji ključnih trendova i normativnih obilježja pojedinih postupovnih instituta te poslužiti kao izrada valjanih prijedloga za poboljšanje pojedinih disfunkcionalnih sastavnica porezne politike. Kao polazna točka istraživanja i usporedne analize poslužit će tzv. sistemski propisi koji u obje zemlje uređuju opći okvir porezno-postupovnog prava; Opći porezni zakon u Hrvatskoj te Code général des impôts i Livre des procédures fiscales u Francuskoj. Pored toga bit će analizirani i drugi zakoni ondje i u mjeri u kojoj to bude relevatno. Također će kao istraživačka građa poslužiti i različiti relevantni dokumenti, statistički izvori i empirijska istraživanja radi dobivanja što je moguće cjelovitijeg uvida što će nesumnjivo utjecati na kvalitativnu razinu prijedloga za poboljšanje i oblikovanje osnove za odlučivanje u obje zemlje ali i za europska tijela koja svojim radom pridonose ujednačavanju i razvitku pojedinih poreznopravnih instituta. (npr. Europskoj komisiji). Pored toga, a s obzirom na trend globalizacije i važnost poreznog prava u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni, poznavanje i razumijevanje usporednog poreznog prava može imati veliki praktični značaj za gospodarske subjekt – porezne obveznike i druge relevantne dionike, npr. porezne savjetnike.

Interes za suradnju proizlazi iz nekoliko činjenica. Ponajprije, okružje i izazovi s kojima se suočavaju današnja porezna tijela, te koji uvelike utječu na tip i predložak postupovnih normi, izrazito su kompleksni i srodni u obje zemlje. Tako je jedan od najvažnijih problema današnjice problem sve agresivnijeg izbjegavanja poreznih obveza i tzv. poreznog jaza koji posebno dobiva na važnosti u kontekstu sve oskudnijih proračunskih sredstava. Istodobno, pred porezna tijela tijela to postavlja pitanje izbora predloška regulatornog okvira, nužnost zaokreta u dosadašnjem načinu regulacije, interakcije i komunikacije s poreznim obveznicima. Kao što je već i prethodno spomenuto, primjetna je velika je razlika u položaju poreznog prava kao pravne discipline u Francuskoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je porezno pravo razmjerno nova disciplina. Oblikovanje novog poreznog-pravnog sustava započinje 1994. godine dok se Opći porezni zakon, kao sistemski propis koji uređuje temeljne pojmove i pravila različitih postupaka u provedbi oporezivanja, počeo primjenjivati 2001. godine i koji se tokom razdoblja primjene nekoliko puta mijenjao. Budući da ovdje nije moguće dublje analizirati sve promjene, iznijet ćemo tek njihovu sažetu ocjenu: Premda su, s jedne strane, nesporna stanovita poboljšanja, s druge strane moguće je iznijeti tezu o „propuštenoj šansi“ za dublju, cjelovitiju modernizaciju hrvatskog poreznopravnog predloška. Glavni je problem pritom što je često riječ o pojedinačnim mjerama ograničene uspješnosti s obzirom da nisu bila dio cjelovitog modela i pristupa. Francusko se pak porezno pravo u europskim okvirima često promatra kao svojevrsni arhetip u smislu njegova utjecaja na oblikovanje porezno-pravnih sustava drugih zemalja. Također, pod utjecaj povijesnih čimbenika, u hrvatskom je upravnom pravu, čiji je dio i porezno pravo, nesumnjivo vidljiva francuska tradicija, što utječe na prepoznatljivost i srodnost normativnog okvira i uvelike olakšava razmjenu iskustava.

U okviru projekta istraživački timovi bavit će se slijedećim elementima:

a) definiranjem temeljnih prava poreznih obveznika; identifikacijom i analizom uspostavljenih vrijednosnih i formalnih načela i postupovnih mehanizama kojima se obveznicima jamči njihovo poštovanje, ostvarivanje i primjena;
b) definiranjem i značenjem pojma izbjegavanja porezne obveze u kontekstu unutarnjeg i međunarodnog poreznog prava; analizom i identifikacijom mjera za sprečavanje izbjegavanja porezne obveze;
c) pravnim lijekovima u poreznom postupku, redovitim i izvanrednim ali i mogućnostima uvođenja i razvitka načina alternativnog rješavanja sporova.