Od 21. do 26. rujna u Zagrebu, Rijeci i Splitu održat će seretrospektiva Morskih poema – dokumentaraca o bretonskim otocima kultnog francuskog autora Jeana Epsteina, snimljenih 30-tih i 40-ih godina prošlog stoljeća. U okviru retrospektive prikazat će se pet filmova, jedan dugometražni i četiri kratka, koje je nedavno restaurirala slavna La Cinémathèque Française iz Pariza, iz koje dolazi i gošća programa Emilie Cauquy koja će predstaviti filmove.

Jean Epstein (1897.-1953.) najpoznatiji je po avangardnim filmovima iz rane faze svog stvaralaštva kao što su Pad kuće Usherovih (snimljen po kratkoj priči Edgara Allana Poea 1928.) iOgledalo sa tri strane (1927.), kao i po drami Vjerno srce (1923.).

No, tražeći nove forme izražaja, kako u svom literarnom, tako i u filmskom radu, Epstein je 1928. napustio estetiku svojih ranih filmova kako bi radio socijalne i poetske dokumentarce. U sljedećih 20 godina snimio je devet za to vrijeme vrlo originalnih vizualno impresivnih filmova u Bretanji, na lokalnom narječju, koristeći naturščike. Ironično ili ne, u trenutku kad je svijet filma bio očaran otkrićem zvuka, Epstein je krenuo snimati filmove na jezicima koje nitko ne razumije. U ovom mini ciklusu vidjet ćemo pet od tih devet filmova (Pjesma Armora, Kolijevke, Zlato mora, Mor’Vran,Krotitelj oluje). Filmovi će se prikazati u okviru Kratkog utorka, redovitog programa Hrvatskog filmskog saveza koji promovira kratki film.

Zlato mora (L’Or des mers) temeljen je na bretonskoj legendi o siromašnom starom mornaru koji u potonulom brodu pronalazi blago. On ga skriva od suseljana koji počinju mijenjati ponašanje prema starcu. Epstein nije vjerovao u rad s profesionalnim glumcima. Prilikom snimanja Zlata mora izjavio je da bi profesionalna gluma uništila duh filma jer nitko ne može istinitije prezentirati vrstu ljudi koji žive na tim otocima od njih samih. Osim toga Epstein je smatrao da bi redatelji za stvaranje autentične atmosfere filma trebali koristiti više “prirodnih glumaca” iz svih društvenih slojeva i profesija, kao što bi se trebali više okrenuti snimanju u prirodnom ambijentu, koristeći scenarije iz stvarnog života. Poznata je i njegova tvrdnja da su mu kanali i obala najbolji likovi s kojima je ikad radio. Usprkos tome Epstein je svoje filmove skriptirao, tako da kod njih nema jasne razdjelnice između fikcije i dokumentarnog.

Kolijevke (Les Berceaux) 6-minutna su ekranizirana poema francuskog pjesnika Sullya Prudhommea, prvog dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1901., o mornarima koji napuštaju luku. Glazbu za film radio je poznati francuski kompozitor Gabriel Fauré.

Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) priča je o nemogućoj ljubavi između ribara i kćeri bogatog lorda. Radi se o prvom filmu ikad snimljenom na bretonskom jeziku koji je Epstein napravio po narudžbi najvažnije francuske regionalne novine L’Ouest–Éclair. Ideja je bila snimiti turistički film koji bi promovirao ljepote Bretanje, no Epstein je napravio nešto puno vrijednije – prekrasnu emotivnu baladu o nesretnoj ljubavi u kojoj je glavnu ulogu “otpjevao” bretonski pjevač Yvon Le Mar’hadour.

Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) film je za koji je legendarni direktor Francuske kinoteke Henri Langlois rekao da je “jedan od najljepših dokumentaraca u povijesti francuske kinematografije”. Film nevjerojatne vizualne ljepote zamišljen kao nijemi (međutitlovi objašnjavaju radnju, a glazba naglašava atmosferu) prikazuje brutalne uvjete života na otoku Sein, jednom od kako ih je Epstein zvao “madeža na licu oceana’. Kao i inače u njegovim filmovima u njemu nema dobrih i loših likova, samo ljudskih bića suočenih sa sudbinom i silama prirode.

Krotitelj oluje (Le Tempestaire) priča je o mladoj djevojci, zabrinutoj jer joj se zaručnik ne vraća s mora. Film je snimljen u doba kad je Epstein pod velikim utjecajem tada popularnog pokreta konkretne glazbe objavio nekoliko teorija o zvuku na filmu. Također u to vrijeme objavio je i svoju teoriju u kojoj ističe sposobnost filma da omogući percepciju vremena drugačiju od one koju možemo iskusiti u svakodnevnom životu. Te dvije preokupacije itekako su utjecale na Krotitelja oluje koji obiluje tehnikama manipuliranja vremenom kao što su timelapse i slow motion, kao i elektroakustičnom glazbom.

Ulaz na projekcije je besplatan. Filmovi će se puštati s DCP-ja i imat će engleske i hrvatske titlove.

Raspored programa:

Zagreb – Kino Tuškanac (u okviru Kratkog utorka)
ponedjeljak 21.9.
20:00 Zlato mora (L’Or des mers) 1931., 72′, DCP
utorak 22.9.
19:00 Kolijevke (Les Berceaux) 1932., 6′, DCP
Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) 1934., 43′, DCP
21:00 Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) 1930., 25′, DCP
Krotitelj oluje (Le Tempestaire) 1947., 22′, DCP

Rijeka – Art-kino Croatia
srijeda 23.9.
20:00 Zlato mora (L’Or des mers) 1931., 72′, DCP
četvrtak 24.9.
18:00 Kolijevke (Les Berceaux) 1932., 6′, DCP
Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) 1934., 43′, DCP
20:00 Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) 1930., 25′, DCP
Krotitelj oluje (Le Tempestaire) 1947., 22′, DCP

Split – MKC
petak 25.9.
20:00 Zlato mora (L’Or des mers) 1931., 72′, DCP
subota 26.9.
19:00 Kolijevke (Les Berceaux) 1932., 6′, DCP
Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) 1934., 43′, DCP
21:00 Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) 1930., 25′, DCP
Krotitelj oluje (Le Tempestaire) 1947., 22′, DCP