Radovan Ivšić – Forêt insoumise

Rendez-vous

Après le succès de son exposition « Sade. Attaquer le Soleil » récemment présentée au Musée d’Orsay et dédiée au personnage et l’œuvre controversés du marquis de Sade, Annie Lebrun, écrivain, poète et critique sera la commissaire d’exposition d’un ambitieux hommage à Radovan Ivšić dont elle a partagé la vie. Ce projet exceptionnel initié par le Musée d’art contemporain de Zagreb mettra en valeur la créativité et l’imaginaire de ce poète et auteur surréaliste croate dont l’influence et la pensée demeurent très vivantes aujourd’hui.
Intitulée “Forêt insoumise – Radovan Ivšić “, cette exposition, qui présentera également d’autres artistes contemporains comme Toyen, Eva Jospin, Max Ernst, Boris Bućan, Sandra Vitaljić, Sebastijan Dračić, Hans Kupelwieser, etc, s’articulera autour d’un thème essentiel dans l’œuvre et la création de Radovan Ivšić, la forêt, comme espace de création mais aussi de destruction.

« La feuille de l’eau sur le rêve de l’herbe « 

À la fin du XVIIIe siècle, Chateaubriand constatait : « Les forêts précèdent les hommes, les déserts les suivent ». Ce qui pouvait alors passer pour une vue pessimiste sur l’histoire occidentale est devenue réalité qui vaut désormais pour la planète entière.

De son côté, évoquant en 1943 la folie meurtrière du pouvoir, Radovan Ivsic imaginait un personnage, le Roi Gordogane, qui, après avoir tué tout le monde, allait dans la forêt pour anéantir, arbre après arbre, ce qui vivait encore.

Vision prémonitoire de ce à quoi nous assistons aujourd’hui. D’emblée, Radovan Ivsic a, en effet, su que tout se jouait et allait se jouer dans et autour de la forêt, là où la forêt mentale vient interroger une vie insoumise, là où la forêt des symboles cherche à réinvestir la flore et la faune, là où il s’agit moins de retrouver une forêt mythique que de faire vivre en nous et au dehors de nous une forêt devenue le théâtre du monde, en ce que tous les enjeux existentiels – politiques, érotiques, poétiques… – s’y rejoignent.

Il revient à Radovan Ivsic de nous avoir fait voir les splendeurs contradictoires de cette forêt à réinventer, tout en incitant chacun à y chercher de quoi combattre l’univers unidimensionnel censé être le nôtre, depuis près d’un siècle que technique et idéologie conjuguent leur puissance de domestication.

Aventure sensible aux implications innombrables mais qu’une exposition pourrait évoquer, telle une quête qui, paradoxalement, aura découvert sa singularité à travers la diversité des êtres rencontrés et des paysages traversés comme à travers la multiplicité des chemins empruntés pour « repassionner la vie ». À partir de la poésie et du théâtre, bien sûr, mais ce sont aussi les images et les choses, les sons et les voix, le livre et la photographie comme les pierres ou d’autres productions naturelles, qui auront contribué à la richesse de ce parcours. Ainsi serait-il possible d’y voir se côtoyer, par exemple, des forêts imaginaires de Max Ernst ou d’André Masson avec des objets populaires de Croatie comme avec le Saint-Georges de Altdorfer, faisant écho à certaines stèles Bogomiles photographiées par Toso Dabac, sans parler des masques de Turcisce qui, pour Radovan Ivsic, n’étaient pas si lointains de certains masques africains…

Le Musée d’Art Contemporain de Zagreb, offrant de nombreuses possibilités multimédias, conviendrait particulièrement à une telle exposition, dont le principe serait de continuellement mettre en relation, d’un domaine à l’autre, modernité et immémorial

Annie Le Brun

 

rendezvous_blok

Didier Lockwood u sklopu ciklusa Jazz.hr

Rendez-vous

Festival Francuske u Hrvatskoj i koncertni ciklus Jazz.hr u Zagreb dovode virtuoza na akustičnoj i električnoj jazz-violini, Didiera Lockwooda.

Stasao pod utjecajem velikana Jean-Luca Pontyja i Stéphanea Grapellija, Lockwood je razvio vlastiti glazbeni put, od rock-jazz početaka do inovativnog eksperimentiranja sa zvukom električne violine ili improvizacijskih nastupa s glazbenicima iz Turske ili Indije. Često se vraća i korijenima, klasičnoj glazbi kojom se bavio još u djetinjstvu, skladao je operu, klavirski koncert i violinski koncert, a povremeno svira i trubu. Održava i brojne majstorske tečajeve, a na poziv Yehudija Menuhina predavao je u njegovoj školi u Londonu. Lockwood je kasnije otvorio i vlastitu školu improvizacije, Centre des musiques Didier Lockwood. Prošle je godine proslavio 40 godina karijere tijekom koje je svirao s velikanima kao što su Michel Petrucciani, Billy Cobham, Allan Holdsworth ili Maksim Vengerov, dobio je niz diskografskih nagrada, ali i francuske titule Viteza Legije časti i Časnika reda za umjetnost i književnost. Zagrebačka publika moći će 24.rujna s početkom u 2o sati uživati u njegovim inovativnim solističkim nastupima, ali i u posve novoj glazbenoj suradnji: u drugome dijelu koncerta, podnaslovljenom Didier Lockwood meets Joe Kaplowitz Trio pridružit će mu se pijanist Joe Kaplowitz, kontrabasist Zvonimir Šestak i bubnjar Janko Novoselić. Jedan od ciljeva festivala Rendez-vous upravo je stvarati nove veze između francuskih i hrvatskih umjetnika, koje će potrajati i dugo nakon festivala.

www.jazz.hr
www.didierlockwood.com
www.facebook.com/DidierLockwood

rendezvous_blok

Didier Lockwood dans le cadreu du cycle Jazz.hr

Rendez-vous

Jazz.hr invite à Zagreb le violoniste virtuose de jazz acoustique et électrique : Didier Lockwood. Le public de Zagreb pourra apprécier ses performances innovatrices en solo mais également dans le cadre d’une collaboration inédite : dans la seconde partie du concert, sous-titrée Didier Lockwood meets Joe Kaplowitz Trio il sera rejoint par le pianiste Joe Kaplowitz, le contrebassiste Zvonimir Šestak et le batteur Janko Novoselić !
Influencé par des musiciens renommés comme Jean-Luc Ponty et Stéphane Grapelli, Lockwood a développé son propre style musical, depuis ses débuts rock-jazz jusqu’à ses expérimentations innovatrices avec un violon électrique, en passant par des spectacles d’improvisation avec des musiciens de Turquie ou d’Inde.
Il revient aussi souvent vers ses premières influences, la musique classique, dans laquelle il baigne depuis son enfance ; il a composé un opéra, un concert pour piano et un concert pour violon et joue parfois de la trompette. Il est également maître de conférences et, sur invitation de Yehudi Menuhin, il a enseigné dans son école à Londres. Plus tard Lockwood a également ouvert sa propre école d’improvisation, le « Centre des Musiques Didier Lockwood ». L’année dernière, il a célébré 40 ans de carrière au cours de laquelle il a joué avec les plus grands musiciens, tels que Michel Petrucciani, Billy Cobham, Allan Holdsworth ou Maxim Vengerov ; il aremporté plusieurs prix pour sa discographie et a reçu le titre de Chevalier de la Légion d’Honneur etOfficier de l’Ordre des Arts et des Lettres.

www.jazz.hr
www.didierlockwood.com
www.facebook.com/DidierLockwood

rendezvous_blok

Morske poeme: retrospektiva filmova Jeana Epsteina

Rendez-vous
Zagreb, 21. – 22. rujna (Kino Tuškanac)

Rijeka, 23. – 24. rujna (Art Kino)

Split, 25. – 26. rujna (Kinoteka)

Jean Epstein bio je pjesnik, filozof, književni kritičar i filmski redatelj velikog, šarolikog i prilično zbunjujućeg opusa.

Od 21. do 26. rujna u Zagrebu, Rijeci i Splitu održat će seretrospektiva Morskih poema – dokumentaraca o bretonskim otocima kultnog francuskog autora Jeana Epsteina, snimljenih 30-tih i 40-ih godina prošlog stoljeća. U okviru retrospektive prikazat će se pet filmova, jedan dugometražni i četiri kratka, koje je nedavno restaurirala slavna La Cinémathèque Française iz Pariza, iz koje dolazi i gošća programa Emilie Cauquy koja će predstaviti filmove.

Jean Epstein (1897.-1953.) najpoznatiji je po avangardnim filmovima iz rane faze svog stvaralaštva kao što su Pad kuće Usherovih (snimljen po kratkoj priči Edgara Allana Poea 1928.) iOgledalo sa tri strane (1927.), kao i po drami Vjerno srce (1923.).

No, tražeći nove forme izražaja, kako u svom literarnom, tako i u filmskom radu, Epstein je 1928. napustio estetiku svojih ranih filmova kako bi radio socijalne i poetske dokumentarce. U sljedećih 20 godina snimio je devet za to vrijeme vrlo originalnih vizualno impresivnih filmova u Bretanji, na lokalnom narječju, koristeći naturščike. Ironično ili ne, u trenutku kad je svijet filma bio očaran otkrićem zvuka, Epstein je krenuo snimati filmove na jezicima koje nitko ne razumije. U ovom mini ciklusu vidjet ćemo pet od tih devet filmova (Pjesma Armora, Kolijevke, Zlato mora, Mor’Vran,Krotitelj oluje). Filmovi će se prikazati u okviru Kratkog utorka, redovitog programa Hrvatskog filmskog saveza koji promovira kratki film.

Zlato mora (L’Or des mers) temeljen je na bretonskoj legendi o siromašnom starom mornaru koji u potonulom brodu pronalazi blago. On ga skriva od suseljana koji počinju mijenjati ponašanje prema starcu. Epstein nije vjerovao u rad s profesionalnim glumcima. Prilikom snimanja Zlata mora izjavio je da bi profesionalna gluma uništila duh filma jer nitko ne može istinitije prezentirati vrstu ljudi koji žive na tim otocima od njih samih. Osim toga Epstein je smatrao da bi redatelji za stvaranje autentične atmosfere filma trebali koristiti više “prirodnih glumaca” iz svih društvenih slojeva i profesija, kao što bi se trebali više okrenuti snimanju u prirodnom ambijentu, koristeći scenarije iz stvarnog života. Poznata je i njegova tvrdnja da su mu kanali i obala najbolji likovi s kojima je ikad radio. Usprkos tome Epstein je svoje filmove skriptirao, tako da kod njih nema jasne razdjelnice između fikcije i dokumentarnog.

Kolijevke (Les Berceaux) 6-minutna su ekranizirana poema francuskog pjesnika Sullya Prudhommea, prvog dobitnika Nobelove nagrade za književnost 1901., o mornarima koji napuštaju luku. Glazbu za film radio je poznati francuski kompozitor Gabriel Fauré.

Les Berceaux Jean Epstein 1931 La Cinmatheque francaise
Kolijevke

Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) priča je o nemogućoj ljubavi između ribara i kćeri bogatog lorda. Radi se o prvom filmu ikad snimljenom na bretonskom jeziku koji je Epstein napravio po narudžbi najvažnije francuske regionalne novine L’OuestÉclair. Ideja je bila snimiti turistički film koji bi promovirao ljepote Bretanje, no Epstein je napravio nešto puno vrijednije – prekrasnu emotivnu baladu o nesretnoj ljubavi u kojoj je glavnu ulogu “otpjevao” bretonski pjevač Yvon Le Mar’hadour.

 

Pjesma Armora
Pjesma Armora

Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) film je za koji je legendarni direktor Francuske kinoteke Henri Langlois rekao da je “jedan od najljepših dokumentaraca u povijesti francuske kinematografije”. Film nevjerojatne vizualne ljepote zamišljen kao nijemi (međutitlovi objašnjavaju radnju, a glazba naglašava atmosferu) prikazuje brutalne uvjete života na otoku Sein, jednom od kako ih je Epstein zvao “madeža na licu oceana’. Kao i inače u njegovim filmovima u njemu nema dobrih i loših likova, samo ljudskih bića suočenih sa sudbinom i silama prirode.

Mor Vran Jean Epstein 1930 La Cinematheque francaise (2)
Mor Vran

Krotitelj oluje (Le Tempestaire) priča je o mladoj djevojci, zabrinutoj jer joj se zaručnik ne vraća s mora. Film je snimljen u doba kad je Epstein pod velikim utjecajem tada popularnog pokreta konkretne glazbe objavio nekoliko teorija o zvuku na filmu. Također u to vrijeme objavio je i svoju teoriju u kojoj ističe sposobnost filma da omogući percepciju vremena drugačiju od one koju možemo iskusiti u svakodnevnom životu. Te dvije preokupacije itekako su utjecale na Krotitelja oluje koji obiluje tehnikama manipuliranja vremenom kao što su timelapse i slow motion, kao i elektroakustičnom glazbom.

Le Tempestaire Jean Epstein 1947 La Cinematheque francaise
Krotitelj oluje

Ulaz na projekcije je besplatan. Filmovi će se puštati s DCP-ja i imat će engleske i hrvatske titlove.

Raspored programa:

Zagreb – Kino Tuškanac (u okviru Kratkog utorka)
ponedjeljak 21.9.
20:00 Zlato mora (L’Or des mers) 1931., 72′, DCP
utorak 22.9.
19:00 Kolijevke (Les Berceaux) 1932., 6′, DCP
Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) 1934., 43′, DCP
21:00 Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) 1930., 25′, DCP
Krotitelj oluje (Le Tempestaire) 1947., 22′, DCP

Rijeka – Art-kino Croatia
srijeda 23.9.
20:00 Zlato mora (L’Or des mers) 1931., 72′, DCP
četvrtak 24.9.
18:00 Kolijevke (Les Berceaux) 1932., 6′, DCP
Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) 1934., 43′, DCP
20:00 Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) 1930., 25′, DCP
Krotitelj oluje (Le Tempestaire) 1947., 22′, DCP

Split – MKC
petak 25.9.
20:00 Zlato mora (L’Or des mers) 1931., 72′, DCP
subota 26.9.
19:00 Kolijevke (Les Berceaux) 1932., 6′, DCP
Pjesma Armora (Chanson d’Ar-Mor) 1934., 43′, DCP
21:00 Mor’Vran (Mor’vran, la mer des corbeaux) 1930., 25′, DCP
Krotitelj oluje (Le Tempestaire) 1947., 22′, DCP

rendezvous_blok

Les Poème de la mer : Jean Epstein, rétrospective cinématographique

Rendez-vous

Zagreb, 21 – 22 septembre (Cinéma Tuškanac)

Rijeka, 23 – 24 septembre (Art Cinéma)

Split, 25 – 26 septembre (Cinémathèque)

 

Poète, philosophe, critique littéraire et réalisateur, Jean Epstein a marqué le paysage cinématographique français avec une œuvre importante, variée et atypique.

Très connu pour ses films d’avant-garde réalisés au tout début de sa carrière, tels que La Chute de la maison Usher(d’après la nouvelle d’Edgar Allan Poe, 1928), La Glace à trois faces (1927) et le drameCœur fidèle(1923), Jean Epstein a toujours été en quête des nouvelles formes d’expression, dans son travail littéraire comme cinématographique.

Abandonnant l’esthétique de ses premières œuvres, il a par la suite réalisé des documentaires sociaux et poétiques, dont neuf films tournés en Bretagne, révolutionnaires à l’époque tant visuellement que par leur approche (les personnages de ces films, les habitants, s’y expriment en dialecte).

Pour rendre hommage à cet artiste inclassable, l’Association cinématographique croate propose un cycle intitulé « Poèmes de la mer »  qui sera l’occasion de présenter au public croate cinq de ces films bretons, récemment restaurés par la Cinémathèque française : Chanson d’Armor, Les Berceaux, L’Or des Mers, Mor’Vran, Le Tempestaire.

Programme et horaires :

Zagreb – cinéma Tuškanac (dans le cadre du Mardi Court )
lundi 21.9.
20:00 ‘L’Or des mers’ 1931., 72′, DCP
Mardi 22.9.
19:00 ‘Les Berceaux’  1932., 6′, DCP
‘Chanson d’Ar-Mor’ 1934., 43′, DCP
21:00 ‘Mor’vran, la mer des corbeaux 1930., 25′, DCP
‘Le Tempestaire’ 1947., 22′, DCP

Rijeka – cinéma Art-kino Croatia
Mercredi 23.9.
20:00 ‘L’Or des mers’ 1931., 72′, DCP
Jeudi 24.9.
18:00 ‘Les Berceaux’  1932., 6′, DCP
‘Chanson d’Ar-Mor’ 1934., 43′, DCP
20:00 ‘Mor’vran, la mer des corbeaux’ 1930., 25′, DCP
‘Le Tempestaire’ 1947., 22′, DCP

Split – MKC
Vendredi 25.9.
20:00 ‘L’Or des mers’ 1931., 72′, DCP
Samedi 26.9.
19:00 ‘Les Berceaux’  1932., 6′, DCP
‘Chanson d’Ar-Mor’ 1934., 43′, DCP
21:00 ‘Mor’vran, la mer des corbeaux’ 1930., 25′, DCP
‘Le Tempestaire’ 1947., 22′, DCP

En présence d’Emilie Cauquy de la Cinémathèque française pour cette rétrospective.

Dans le cadre du Mardi Court / Association cinématographique croate

rendezvous_blok

Veliki piknik u Maksimiru

Rendez-vous

Povodom dana parka Maksimir 19. rujna, u blizini Velike pozornice, bit će priređen veliki piknik za građane od 11h do 17h.

Otvoren svima – pod uvjetom da se poštuje dress code plavo-bijelo-crveno – nesumnjivo će biti jedan od najistaknutijih događaja festivala Rendez-vous: očekuje se nekoliko stotina sudionika. Ovom će se prilikom posjetiteljima ponuditi i košarice s obrokom pa će tako svaka obitelj moći uživati u druženju, okupljena oko francuske kuhinje, slušajući koncert francuskih šansona. Na pozornici će se održavati popratni zabavni program za koji su zaduženi DJ Rea i francuski harmonikaš i kantautor s hrvatskom adresom, Frédéric Lanz. DJ Rea zabavljat će posjetitelje piknika francuskim pjesmama, a  Frédéric Lanz, svojim autorskim skladbama i poznatim francuskim obradama.

Košaricu možete kupiti na licu mjesta u subotu 19. rujna od 11h, on line na sustavu Eventim ili na prodajnim mjestima Eventima.

Rezervirajte košaricu već sad !

pique-nique

Povodom dana parka Maksimir bit će organiziran i Koncert Zagrebačke filharmonije  u 18h sati na Švicarskoj livadi.

Više na :

Brošura piknik u Maksimiru

Brošura Maksimir

Događanje podržava: Turistička zajednica grada Zagreba, Engie, Egis, Zagrebačka banka i Jamnica

hrvatski-zagreb-glavni-grad_pozitiv-copyENGIE_logotype_RGB-640x384

egis

zaba

Jamnica

 

rendezvous_blok

 

Pique-nique populaire au Parc Maksimir

Rendez-vousA l’occasion de la journée annuelle du parc Maksimir le 19 septembre, un grand pique-nique populaire français est organisé à proximité de Velika Pozornica de 11h à 17h.

Ouvert à tous – à condition de respecter un dress-code bleu-blanc-rouge ! –, il sera incontestablement un temps fort du festival Rendez-vous : plusieurs centaines de participants sont attendus pour cet événement inédit. Le panier-repas individuel vendu aux participants pour l’occasion permettra à chacun de profiter en famille d’un moment de convivialité autour de la cuisine populaire française et d’un concert de chansons françaises.

Pique-nique populaire au Parc Maksimir – Rendez-vous

Vous pourrez acheter votre panier sur place le samedi 19 septembre à partir de 11h, en ligne sur le site Eventim ou dans les points de vente Eventim.

Réserver votre panier repas dès maintenant !

pique-nique

Un concert de l’Orchestre philharmonique de Zagreb sera organisée aussi à 18h à Švicarska livada à l’occasion de la journée annuelle du parc Maksimir.

En savoir plus :

Brochure Pique-nique Maksimir

Brochure Maksimir

L’événement est soutenu par : Turistička zajednica grada Zagreba, Engie, Egis, Zagrebačka banka et Jamnica

hrvatski-zagreb-glavni-grad_pozitiv-copy

ENGIE_logotype_RGB-640x384

egis

 

zaba

Jamnica

 

rendezvous_blok

 

Ecole d’été à Zadar

Rendez-vous
Ateliers dramatiques et culturels francophones
Stage organisé par l’Institut français de Croatie à destination des lycéens croates apprenant le français
Encadrés par des animateurs français, les lycéens croates provenant de différents lycées de Croatie suivront un programme en français : atelier de théâtre animé par une comédienne française et ateliers thématiques organisés par des professeurs français. Ce séjour permettra aux lycéens croates d’approfondir leurs compétences en français, de s’initier à la pratique du théâtre, de découvrir certains aspects de la culture française contemporaine, de pratiquer la langue française en situation.
rendezvous_blok

Ljetna škola u Zadru

Rendez-vous
Frankofonske dramske i kulturne radionice
Francuski institut u Hrvatskoj organizira ljetnu školu namijenjenu hrvatskim frankofonskim srednjoškolscima. Pod vodstvom francuskih animatora, hrvatski srednjoškolci iz cijele Hrvatske pohađaju program na francuskom : kazališnu radionicu koju vodi francuska glumica i tematske radionice koje organiziraju francuski profesori. Ovaj će boravak omogućiti hrvatskim srednjoškolcima produbljivanja svojih kompetencija na francuskom, upoznavanje kazališne prakse, otkrivanje određenih aspekata suvremene francuske kulture, uporabu francuskog jezika u konkretnim situacijama. Francuski srednjoškolci će također sudjelovati u ovoj ljetnoj školi.
rendezvous_blok

Koncert ansambla “Le Trio”

Rendez-vous

Le Trio čine sopranistica Marija Lešaja, flautistica Eda Rimanić i pijanistica Iva Ljubičić. Riječ je o mladim i uspješnim hrvatskim glazbenicima koje izvode francusku glazbu, od razdoblja romantizma, impresionizma pa do suvremenih kompozicija u kojima se osjeća utjecaj popularne glazbe i jazza.

„Naš mali ansambl nastao je kao rezultat dugogodišnjeg poznanstva i muziciranja na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, koje se kasnije nastavilo u ansamblu Glazbenih staza s kojim smo održali mnoge nastupe i polučili dosta uspjeha“, kažu.

Na koncertu u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, 15. lipnja 2015., izvest će većinom francuske skladbe, neke u duetima, no mnoge kao puni trio. Izvest će, međutim, i rijedak hrvatski glazbeni iskorak prema ekspresionizmu Dragana Plamenca, jednu od Triju pjesama na stihove Charlesa Baudelairea, iz 1914., koja se na programu pridružuje skladbama Camillea Saint-Saënsa, Claudea Debussyja, Claudea Bollinga, Gabriela Fauréa, Julesa Masseneta, Andréa Capleta i Louisa Diémera.

 

rendezvous_blok