Tri zagrebačka kulturna instituta (Francuski institut, Goethe-Institut Kroatien i Multimedijalni institut) 14. i 15. prosinca 2013. u Zagrebu organiziraju 24-satno događanje naslovljeno Filozofija danju i noću.

Ovaj je događaj organiziran u okviru obilježavanja 50. obljetnice Elizejskog sporazuma poznatog i pod nazivom Prijateljski sporazum između Francuske i Njemačke. Tijekom godine održana su brojna događanja diljem svijeta koja su isticala snagu i povijest francusko-njemačke veze i slavila 50 godina mira i prijateljstva. 

Filozofija danju i noću je zamišljena kao kratki ali intenzivni nagovor i upoznavanje sa filozofijom – u različitim formatima i medijima.

 Središnji segment programa čini kolokvij Misliti-sa. Trojica istaknutih i međunarodno zapaženih filozofa (Alexander García-Düttmann, Marc Crépon i Peter Szendy) izlagat će o odnosu francuskog i njemačkog mišljenja kao pitanju koje je bitno odredilo izgled suvremene filozofije, pa i na svjetskoj razini. Pored uže zahvaćenih filozofskih tema, rad sve trojice sudionika doticao se pitanja politike (ne)prijateljstva, rata i mira te kozmopolitanizma, što će biti važna točka u diskusijama.

 Pored “klasičnog” govornog formata filozofskog skupa održat će se i speed-dating Sve što ste htjeli znati o filozofiji…, a u formi sesije će biti predstavljen inovativan i zabavan projekt Kant za pod ruku, koji misaone konstrukcije čuvenog filozofa približava 21. stoljeću.

 Dan će postati noć na ponoćnoj projekciji filma Povijest moje smrti španjolskog redatelja Alberta Serre, pobjednika ovogodišnjeg filmskog festivala u Locarnu. Filmski susret Casanove i Drakule, pitanje nasilja i revolucije, starog i novog bit će iduće jutro povod za “filozofski doručak” s Gilom Anidjarom koji se bavi poviješću krvi kao polazištem jedne bespoštedne kritike kršćanstva.

A da ne ostane sve na govoru i slikama (filozofije) pobrinut će se Barbara Morgenstern koja će na koncertu svojom berlinskom, slatkom tišinom obaviti Filozofiju danju i noću.

Sapere aude!  – Odvaži se znati!  

 

Uz potporu francusko-njemačkog Elizejskog fonda

Podržali Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb

Svi programi su otvoreni za javnost i besplatni.

 

 Program: 

 

Zagreb, 14. i 15.XII.2013

Filozofija danju i noću

Organizatori

Uz potporu francusko- -njemačkog Elizejskog fonda

Podržali Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb

Svi programi su otvoreni za javnost i besplatni,

 

Program:

subota, 14.XII.

Kolokvij Misliti-sa Zagrebačko kazalište mladih, Dvorana M. Polanec

17.00 Otvorenje Kolokvija

17.15 Alexander García Düttmann: Ono nemišljeno – Francuska i Njemačka u filozofiji 20. stoljeća (Das Ungedachte – Frankreich und Deutschland in der Philosophie des zwanzigsten Jahrhunderts).

18.30 Marc Crépon: Porijeklo zakona – unakrsno čitanje Derride i Kafke (L’origine de la loi, une lecture croisée de Derrida et Kafka). Izlaganja na njemačkom i francuskom jeziku sa simultanim prevođenjem na hrvatski. Diskusije na engleskom jeziku.

Noć filozofije Dvorana Müller u Kinu Europa

20.00 Sve što ste htjeli znati o filozofiji. Speed dating i čitanje s Ankicom Čakardić i Marom Dariom Cojocaru. Na engleskom i hrvatskom jeziku.

Medijateka Francuskog instituta

21.00 Kant za pod ruku: 3D radionica s Hannom Depnerom. Na engleskom jeziku.

Zagrebački plesni centar

22.30 Koncert Barbare Morgenstern.

Kino Europa

00.00 Povijest moje smrti (r: Albert Serra, Španjolska/ Francuska 2013., 148’). Pobjednik filmskog festivala u Locarnu 2013. Film s hrvatskim titlovima.

 

Nedjelja, 15.XII.

Medijateka Francuskog instituta

10.30 Filozofski doručak s Gilom Anidjarom ( povodom filma Povijest moje smrti). Na engleskom jeziku.

Kolokvij Misliti-sa Zagrebačko kazalište mladih, Dvorana M. Polanec

12.00Peter Szendy: Pax economica? – čitanje Kantovog nacrta Ka vječnome miru (Pax economica? Une lecture de Vers la paix perpétuelle de Kant). Izlaganje na francuskom jeziku sa simultanim prevođenjem na hrvatski. Diskusija na engleskom jeziku

13.30 Opća diskusija: Europa, bez odredišta. Diskusija na engleskom jeziku. 

 

Sudionici: 

Alexander García Düttmann od jeseni 2013. predaje na berlinskom Univerzitetu umjetnosti, poslije dugogodišnjeg angažmana na Koledžu Goldsmiths u Londonu. U svojim brojnim, istaknutim studijama se iscrpno bavio autorima kao što su Adorno, Benjamin, Heidegger ili Derrida. Njegova najnovija istraživanja na polju estetike se fokusiraju na koncept i praksu participacije u umjetnostima. Autor je i proznog ogleda “Naivna umjetnost. Esej o sreći”. Na hrvatskom su dostupni Düttmannov esej o o prijateljstvu i neprijateljstvu, kao i studija o talijanskom redatelju Luchinu Viscontiju.

Marc Crépon je predstojnik Odsjeka za filozofiju pri čuvenoj pariškoj École normale supérieure. Srž njegova rada čine razmatranja o jeziku i pitanju zajednice u francuskoj i njemačkoj filozofiji – posebice kod Nietzschea, Rosenzweiga i Derride. Uz Bernarda Stieglera jedan je od osnivača udruženja Ars Industrialis. Autor većeg broja važnih monografija, a 2013. je objavljen i prvi engleski prijevod neke od njegovih knjiga (Živjeti zajedno: mišljenje smrti i sjećanje na ratove).

Smješteno na razmeđi filozofije, muzikologije i teorije filma djelo Petera Szendyja međunarodno je sve zapaženije kao novi važni glas francuskog mišljenja.  Szendy predaje filozofiju na Univerzitetu Paris-Ouest Nanterre La Défense i obnaša dužnost programskoga savjetnika pri Koncertnoj dvorani Cité de la musique.

Gil Anidjar je profesor komparativne književnosti, židovskih studija i političke teologije na njujorškom sveučilištu Columbia. Gostujući je profesor na École des Hautes Études en Sciences Sociales u Parizu, te na beogradskom Fakultetu za medije i komunikacije. Anidjar se u posljednje vrijeme izrazito bavi “kršćanskim pitanjem” – to jest mogućnošću potpune dekonstrukcije kršćanstva kao apsolutne religije, a vezano uz pojam krvi. U prijevodu su dostupne Anidjarove studije o povijesti neprijateljstva i o Semitima. Među brojnim naslovima koje je objavio za Éditions de Minuit posebno su važne monografije o slušanju i prisluškivanju, kao i knjiga o Kantu i vanzemaljcima. Nedavno se kod istog izdavača pojavila Szendyjeva studija o interpunkciji.

Mara Daria Cojocaru od 2012. je asistentica na projektu „Globalna solidarnost – Koraci ka novoj svjetskoj kulturi“ Zaklade Rottendorf na Visokoj školi za filozofiju u Münchenu i docentica na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu (LMU). U svojim se najnovijim istraživanjima bavi prvenstveno pragmatizmom u filozofiji i odnosom čovjeka i životinje. Njezina disertacija pod mentorstvom prof. dr. Juliana Nida-Rümelina pod naslovom „Povijest dobroga grada. Politička filozofija između urbanog samosporazumijevanja i utopije“ objavljena je 2012. godine. 

Ankica Čakardić docentica je i nositeljica Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2008. doktorirala disertacijom pod naslovom »Moderna politika i ne-čovjek« (mentor: prof. dr. sc. Žarko Puhovski). Od 2007. do 2010. predavala je kao asistentica i potom viša asistentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Područja njezina znanstvenog interesa su socijalna filozofija, filozofija politike i kulture te filozofija roda i teorija anarhizma.

Hanno Depner je iz strasti prema velikim misaonim konstrukcijama duhovne povijesti napisao i osmislio svoju prvu knjigu sa slagalicom „Kant u ruku. Kako sklopiti i shvatiti `Kritiku praktičkog uma`“. Trenutno se bavi istraživanjima o tekstualnim i misaonim strukturama, slikovitom predočavanju i pregledu na odjelu „Znanje – kultura – transformacija“ Interdisciplinarnog fakulteta u Rostocku. Član je odbora Njemačkog muzeja za filozofiju „DenkWelten“.

Barbara Morgenstern je njemačka glazbenica i takoreći veteran berlinske elektronske scene. Od kasnih 1990-ih do danas objavila je 7 albuma – posljednji je Sweet Silence iz 2012. Nebrojeno puta je surađivala s umjetnicima kao što su Stefen Betke Pole, Robert Lippok ili Stefan Schneider – da navedemo samo one glazbenike koje smo imali prilike slušati u Zagrebu. Nedavno je radila muziku i za poznatu kazališnu skupinu Rimini Protokoll.