Romeo i Julija

Balet Romeo i Julija lirska je priča o tragičnim veronskim ljubavnicima na glazbu Sergeja Sergejeviča Prokofjeva, koja je od svojega nastanka 1938. godine neprekidno nadahnuće mnogih naraštaja koreografa i redatelja. To slavno baletno djelo nastalo je prema Shakespeareovoj drami Romeo i Julija, jednoj od najljepših, najtragičnijih i najčitanijih priča svjetske literature koja već četiri stoljeća služi kao nepresušno vrelo inspiracije autorima  različitih umjetničkih područja. Mnogi su skladatelji napisali glazbu za balet ili operu o nesretnim ljubavnicima, koji na početku života tragično skončaju zbog netrpeljivosti što vlada između njihovih obitelji Capuleti i Montecchi. Prokofjevljev balet, prema sinopsisu Adriana Piotorovskog i Sergeja Radlova, majstorsko je djelo iznimna i bogata umjetničkog izričaja. Prokofjevljeva glazba omogućila je plesati Shakespearea i njegove likove, koji su time dobili novu dimenziju. Ovim je baletom otvorena posve nova stranica u povijesti baletne umjetnosti. Djelo je svjetsku praizvedbu doživjelo izvan Rusije, u Brnu 30. prosinca 1938. godine, a u revidiranoj glazbenoj verziji izvedenoj 1940. godine u Marijinskome teatru u tadašnjemu Lenjingradu, u koreografiji Leonida Lavrovskog. U Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu ovo je šesto uprizorenje najpoznatije baletne ljubavne priče tragičnoga završetka. Prvo je bilo već  1948. godine, samo nekoliko godina nakon konačne redakcije partiture, u koreografiji Margarete Froman, a istu je predstavu vidjela i londonska publika prigodom gostovanja zagrebačkog Baleta 1955. godine, tek upoznajući Prokofjevljev balet  Romea i Juliju. Godine 1964. koreograf Dimitrije Parlić donio je svoju verziju baleta, 1972. godine novo uprizorenje potpisao je Ivica Sertić, 1983. Waczlaw Orlykowski je postavio balet premijerno izveden na Dubrovačkim ljetnim igrama, a 2002. Dinko Bogdanić. Svaka od tih verzija temeljila se na klasičnome baletnom izričaju, dramaturški slijedivši Shakespeareov predložak. Najnoviji koreografski prikaz ovoga baleta ostvarit će Patrice Bart, slavni francuski koreograf iznimne reputacije, koji je mnogim svojim djelima ostavio neizbrisiv trag na najvažnijim svjetskim baletnim pozornicama, te utjecao na brojne koreografe i baletne umjetnike. U predstavi ostvarenoj njegovim karakterističnim klasičnim rukopisom, koji osobito vodi računa o karakterizaciji likova, sudjelovat će solisti i ansambl Baleta HNK uz pratnju Orkestra Opere zagrebačkoga HNK.

Patrice Bart slavni je francuski koreograf i baletni majstor te član uprave Baleta  pariške Opere. Rođen je u Parizu 1945. godine, s pariškim je Baletom povezan više od pedeset godina. Tu je započeo svoju bogatu karijeru i osvojio brojne međunarodne nagrade i priznanja.