Kraljevi bogova

KRALJEVI BOGOVA- Tomislav Oliver Kompleksna poezija-Tamas Darai, Edina Pličanić, Andrea SchifanoFoto (c) MARA BRATOŠ (2)

Rendez-vous

Zbog velikog interesa publike, u petak, 15. svibnja u u 19,30 sati održat će se dodatna, posljednja ovosezonska izvedba baletne predstave “Kraljevi bogova”.

Predstava je praizvedena 25. travnja 2015. u sklopu 28. Muzičkog biennalea Zagreb, a u koprodukciji MBZ i HNK u Zagrebu. Koreograf je Pascal Touzeau. Balet se sastoji iz dva dijela: “Kompleksna poezija” (čiju je glazbu skladao Tomislav Oliver) i “Mehanizam sebičnoga gena” (čiju je glazbu skladala Ivana Kiš).

Plesna suita od sedam  stavaka Kompleksna poezija inspirirana je  esejem o estetici In’ei Raisan / U pohvalu sjene, jednoga od najvažnijih japanskih književnika dvadesetoga stoljeća Junichira Tanizakija. U svojoj esejističko-lirskoj prozi Tanizaki pruža kontrastivno komparativnu analizu tradicionalne japanske i suvremene zapadnjačke estetike, fokusirajući se na najveću razliku koju on vidi u posve različitom poimanju svjetla i sjene; odnosno zapadnjačke sklonosti svjetlu i blještavilu, nasuprot japanskoj privrženosti sjeni, tami i prigušenoj svjetlosti. U ovome Tanizaki prepoznaje odraz temperamenta i načina poimanja života i umjetnosti – japanska smirenost i pritajenost, antiopod je zapadnjačkoj probitačnosti, prodornosti, težnji ka napretku te stalnoj dinamici i aktivnosti. Autor glazbe u svojem je  stvaralačkom postupku  vođen željom za suočavanjem ovih suprotstavljenih ideja, sintezom dvaju, na prvi pogled, nepomirljivih pristupa. S jedne strane težnja za visokim stupnjem kohezije glazbenoga materijala, pri čemu dominira složena organizacija međuodnosa individualnih elemenata skladbe, a s druge strane potreba za njihovom selektivnom raspoznatljivošću. Jasnoćom kontrasta na razini strukture i forme, koje se isprepliću u dijalektičkome narativu, koji se  postupnim  raslojavanjem postupcima redukcije, stilizacije i montaže glazbenoga materijala pokušava približiti stanju potpune čistoće ekspresije u kojemu zvuk postaje apologija sjene.

Iako se priča Mehanizma sebičnoga gena djelomično temelji na životu poznatoga kemičara i znanstvenika Georgea Roberta Pricea, balet se ne bavi teoremom nego autoricu zanimaju Priceovi procesi i promjene.  Odabrana glazbena forma je zrcalna, jer je ona izravno povezana sa sadržajem; prije zrcala Priceovo je znanstveno otkriće, a nakon zrcala potpuni životni obrat.

http://www.hnk.hr/premijera-baleta-kraljevi-bogova-u-koprodukciji-mbz-i-hnk/

rendezvous_blok