Jean-Luc Godard na Filmskim mutacijama
Deveto izdanje filmološkog festivala o politikama filmskog kustostva “Filmske mutacije: festival nevidljivog filma” manifestno je posvećeno utopijama i vizijama stoljeća filma kroz filmske pripovijesti i tekstove Jean-Luca Godarda čije je ime simbol mutacija i metamorfoza filma.
Glavni flmski i galerijski program sa četrdesetak filmova i video radova, predavanjima uglednih svjetskih filmologa i umjetnika te razgovorima i glazbenim performansom odvija se u Zagrebu od 04. – 19. rujna u kinu Tuškanac uz dva 3D programa u subotu 05. rujna u Cineplexxu Kaptol Centra te uz izložbu posvećenu Godardovom filmu Broj dva u Galeriji Forum KIC-a. Dio programa se prikazuje u Art-kinu Croatia u Rijeci uz filmološki panel Govoriti o Godardu s gostima festivala te u Kinu Valli u Puli i Slovenskoj kinoteci u Ljubljani.
Slijedimo Godardove modele slobode u manifestnim djelima novog vala, preko radikalnog političkog filma do otvaranja povijesti filma povijesti umjetnosti i drukčijoj ekonomiji stvaranja: mogućnosti permanentnog stvaranja, vjernosti svakodnevnim gestama kreativnosti, otkrića kontinuiranih dnevničkih oblika vizualne poezije i kritike u video skicama i zapisima o umjetnosti i životu iz kućnog studija u švicarskom Rolleu, iz njegove tvornice. Dnevni Godard je organon za umjetnost i život ovogodišnjeg programa Filmskih mutacija.
Da, digitalno će se prometnuti u diktaturu, Godardovom anticipacijom iz kratkog filma Tri katastrofe (epizode filma 3x3D), najavljujemo razgovor s njegovim bliskim suradnikom i snimateljem, filmašem Fabriceom Aragnom o njihovim protu-3D eksperimentima u novijim radovima. Aragno će pokazati svoju filmsku sliku Nevidljivokao instalaciju za kino, izvorno zamišljenu kao jednokanalnu video-petlju za slikarsku izložbu o Ženevskom jezeru u Muzeju Jenisch u Veveyju 2013. godine.
L’Invisible
Francuska filmologinja Nicole Brenez (kustosica avangardnih programa Cinémathèque française, profesorica na Sveučilištu Paris 3-Sorbonne nouvelle) u programu pod naslovom Jean-Luc Godard: umjetnost, tehnologija, diktatura ukazuje da je trajna smjernica Godardova djelovanja grananje i širenje filmske umjetnosti, njezina infiltracija i kontaminacija svih mogućih medija i područja u nastojanju da odagna opasnost od izumiranja i trajno sačuva bar (pri)povijesti, odnosno, sve što se kroz film koncipiralo i u praksi i u teoriji – ako već ne i njegovu tehniku. Godine 1962. film Novi svijet uvodi kritiku tehnologija kontrole, a Alphaville je 1965. nastavlja. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća Broj 2 sistematizira sraz filma i videa. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina(Pri)povijest(i) filma laćaju se zadatka da reprodukcije filma (u fotografskom, magnetnom, video ili elektroničkom obliku) prevedu u svekoliku povijest ideja, te ih u neočekivanu obratu ponovno prenesu na filmsku vrpcu u Odabranim trenucima iz (Pri)povijest(i) filma. Na prijelazu tisućljeća, pitanje prijenosa, medija i načina distribucije slika i zvuka kod Godarda se očituje veoma konkretno i višekrako, kako u filmovima, tako i u knjigama i izložbi Putovanja utopijom. Danas pak Tri katastrofe i Zbogom jeziku postavljaju pitanja vezana uz digitalnu civilizaciju. Tako se, zahvaljujući Jean-Luc Godardu, film uporno oslobađa tehnologije, ali u svrhu čega?
Alphaville
Jedan od najutjecajnijih filmskih kritičara, pisac i predavač Jonathan Rosenbaum govorit će kontinuitetima Godarda kao filmskog povjesničara od njegovih prvih radova te o ustrajnosti njegova rada na filmskim pripovijestima. Njegovim izlaganjima i programom naslovljenim Film kao kritika, film kao povijest, slijedit ćemo otkrića oblika vizualne kritike u brojnim razgovorima pod naslovom Govoriti o Godardu. Razgovarat ćemo s autoricom Claudiom Siefen koja će pokazati svoju filmsku poemu o Ludwigu Wittgensteinu Ludwigova vrpca i filmologinjom Sarinah Masukor. Filmski teoretičar Michael Witt (University of Roehampton, London), autor nezaobilaznog filmološkog istraživanja i knjige Godard kao povjesničar, predstavit će filmsku atrakciju predavanje-remedijaciju “U potrazi za Godardovim filmom Spašavaj život (tko može)”, projekciju digitalne rekonstrukcije nepoznatog Godardova eksperimenta: remedijaciju aproprijacijskog rada Spašavaj život (tko može), koji je Godard predstavio na desetom izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu 1981. godine.
Za programsku knjigu Filmskih mutacija i godišnji program Serije za invizibilno kino (12 x 12) pripremljeni su prijevodi 12 Godardovih manifesta i 12 slika: za 12 filmskih performansa tijekom sljedećih 12 mjeseci, do desetih Filmskih mutacija. Jedan od 12 Godardovih manifesta “Radnici Renaulta o filmu Crveni krug” otkrit će nam u koncertnom čitanju Vilim Matula i Siniša Labrović uz “radničku glazbu” Franz Kafka Ensamblea. Godard je tekst o Claudeovima koji raspravljaju o Melvilleovom filmu napisao 1971. pod pseudonimom Michel Servet (po Miguelu Servetu, “mučeniku mišljenja”, španjolskom liječniku i radikalnom teologu, osuđenom na smrt i spaljenom na lomači 1553. – prema bilješci prevoditeljice Rade Zdjelar).
U Galeriji Forum – KIC odvijat će se izložba kustosice suvremenih umjetničkih praksi Pascale Cassagnau (kustosice novomedijske i audiovizualne zbirke – Centre National des Arts Plastiques). Izložba pod naslovom Broj dva i nakon / Paralelni ekrani predstavlja video radove šestero vizualnih umjetnika: Jordija Vidala, Martina Le Chevalliera, Valérie Jouve, Philippea Schwingera, Frédérica Mosera, Marie Voignier, koji proširuju pitanja privatizacije javnog prostora i izlaganja privatnog prostora, tvornice i doma, nastavljajući ideje filma Broj dva Jean-Luca Godarda. O ovim dijalozima s Godardovim filmom razgovarat ćemo s filozofom, piscem i video umjetnikom Jordijem Vidalom, čiju ćemo vizualnu povijesnu spiralu Walter Benjamin, Anđeo povijesti (dérive bez kontrole kroz fragmente Benjaminove knjige Pariz: Glavni grad 19. stoljeća) prikazati u kinu Tuškanac.
Kustosi/ce programa: Nicole Brenez, Jonathan Rosenbaum, Fabrice Aragno, Michael Witt, Pascale Cassagnau, Tanja Vrvilo.
Program organizira Film-protufilm u partnerstvu s Hrvatskim filmskim savezom – Filmskim programima kina Tuškanac te u suradnji s Art-kinom Croatia u Rijeci, Galerijom Forum – KIC u Zagrebu, Kinom Valli u Puli, Slovenskom kinotekom u Ljubljani, Austrijskim Filmskim muzejom u Beču, Jugoslovenskom kinotekom u Beogradu i Veleposlanstvom Republike Srbije u Republici Hrvatskoj.
Program su podržali: Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture RH, Francuski institut u Zagrebu i Parizu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Kultura Nova.
