Ciklus filmova Claire Denis

U okviru sedmog izdanja Filmskih mutacija: Festivala nevidljivog filma
 
ponedjeljak, 25.11. u 17:00
utorak, 3.12. u 18:00

Jacques Rivette: Stražar

1990., dokumentarni, boja, 60 min

 

ponedjeljak, 25.11. u 18:00
srijeda, 4.12. u 19:00

Fućka mu se za smrt, 1990

Uloge: Isaach De Bankolé, Alex Descas, Solveig Dommartin, Christopher Buchholz, Jean-Claude Brialy 

Dvojica prijatelja, Jocelyn s Kariba i Dah iz Afrike su crnci i imigranti u Francuskoj koji pokušavaju naći put do uspjeha. U predgrađu Pariza, u podrumu restorana koji potajice održava ilegalne borbe pijetlova, treniraju pijetla da pobijedi u brutalnoj borbi. Njih dvojica su potpuni autsajderi, a jedino što ih veže kako međusobno tako i s okolinom su pijetlovi koje šalju u bespoštednu borbu. 

 

ponedjeljak, 25.11.  u  20:00

Uljez, 2004

Uloge: Michel Subor, Grégoire Colin, Yekaterina Golubeva, Bambou, Florence Loiret Caille

Louis Trebor je dobrostojeći usamljenik koji živi s psima u planinama. Približava se sedamdesetima, a ima zdravstvenih problema i potrebna mu je transplantacija srca. Sa sinom Sidneyem, koji živi u blizini, nema dobar odnos. Sidney je brižan suprug i otac, a Louis s nikim ne uspijeva ostvariti emocionalni kontakt. Priprema se za putovanje kako bi pronašao novo srce i upoznao drugog sina koji živi na Tahitiju. 

 

srijeda, 27.11. u 17:00
četvrtak, 5.12.2013 u 17:00

Prema Mathilde, 2005, dokumentarni

Dokumentarni film o Mathilde Monnier, jednoj od najvažnijih francuskih suvremenih koreografkinja. Snimljen na Super-8 i Super-16 filmskom formatu, film prati Mathilde od samog početka do završne izvedbe plesnog komada Déroutes iz 2004. godine. Film je prati dok govori o svojoj filozofiji rada, dok režira komad s ansamblom i samostalno izvodi probe. 

 

srijeda, 27.11. u 21:00

Dobar posao, 1999

Uloge: Denis Lavant, Michel Subor, Grégoire Colin, Richard Courcet, Nicolas Duvauchelle

U Francuskoj, Galoup se prisjeća dana koje je proveo u Africi kao pripadnik Legije stranaca. Bio je na čelu grupe i život mu je tekao prema točnom rasporedu uz svakodnevne treninge i vježbe. Kad im se priključio novi pripadnik, mlad, lijep i hrabar Gilles Sentain, kod Galoupa se javlja zavist. Vjeruje da će Gilles lako impresionirati njegova zapovjednika kojeg on iznimno cijeni, ali uzalud pokušava dobiti njegovo priznanje. 

 
četvrtak, 28.11. u 17:00
ponedjeljak, 2.12. u 17:00
 
Ne mogu spavati, 1994
 
 
četvrtak, 28.11.  u 19:00

Čokolada, 1988

Uloge: Isaach De Bankolé, Giulia Boschi, François Cluzet, Jean-Claude Adelin, Cécile Ducasse

Mlada Francuskinja posjećuje zapadnu Afriku i Kamerun u kojem je odrastala. Kao djevojčica živjela je tamo zajedno s ocem, majkom i kućnim slugom Protéeom. Iako pripada obitelji kolonizatora, ona se sprijateljila s Protéeom, ne shvaćajući problem rasne nejednakosti odraslih. Jednog dana, njihov gost Luc, naglas prokomentira očitu seksualnu privlačnost između njezine majke i Protéea. 

 
petak, 29.11. u 19:00

Petak navečer, 2002

Uloge: Valérie Lemercier , Vincent Lindon, Hélène de Saint-Père, Hélène Fillières, Florence Loiret Caille

Petak je navečer i zadnji dan koji će Laure provesti u stanu. Sve je stvari spakirala u kutije. Od sutra počinje živjeti s dečkom. No, još nije sigurna oko svega te odluči otići van na večeru s prijateljima. Ulazi u auto i krene svojim putem, ali zapne u prometnoj gužvi. Potpuno je zaboravila na štrajk radi kojeg je nastao prometni kolaps. Dok su svi oko nje nervozni, ona uživa u prostoru svoga automobila. 

 
subota 30.11. u 19h: Otvorenje
 
Prema Nancyju, 2002

Dio omnibusa Ten Minutes Older: The Cello

Uloge: Jean-Luc Nancy, Ana Samardzija, Alex Descas

10 minuta stariji je filmski omnibus koji čine radovi osam redatelja pred kojima je prije snimanja bio samo jedan zahtjev: svaki segment omnibusa mora biti dugačak točno deset minuta. 
U filmu Claire Denis u vlaku se voze pisac i mlada djevojka i vode filozofsku diskusiju o prihvaćanju drugog, integraciji i asimilaciji. Film je inspiriran knjigom filozofa Jean-Luca Nancya.

Nitkovi, 2013.

Uloge: Vincent Lindon, Chiara Mastroianni, Julie Bataille, Michel Subor, Lola Créton 

Radeći na teretnom brodu, Marco dobije poziv od sestre kojoj je potrebna pomoć. Obiteljski posao propada, suprug joj je nedavno počinio samoubojstvo, a kćer Justine primljena je u bolnicu nakon što je preživjela težak napad i silovanje. Sandra bratu tvrdi da je za sve krivac Edouard Laporte, poslovni suradnik njena pokojnoga muža. Traži od Marca da mu se osveti. Marco uskoro upoznaje Edouardovu ljubavnicu Raphaëlle… 

 

subota, 30.11. u 21:30

Nevolje svakog dana, 2001

Uloge: Vincent Gallo, Tricia Vessey, Béatrice Dalle, Alex Descas, Florence Loiret Caille

Shane i June mladi su američki bračni par koji je iz Denvera stigao u Pariz na medeni mjesec. Shane ima još jedan razlog posjeta Parizu, treba pomoć Léa, kolege liječnika s kojim je nekoć radio na istraživanjima libida i koji je u međuvremenu odbačen od znanstvene zajednice, a žudi i za ponovnim susretom s Léovom zaraženom suprugom Coré. Shane boluje od iste misteriozne bolesti kao i Coré, koju Léo čuva zatočenu u kući i prikriva njezine ljubavne zločine. Naime, u objesnom biološkom eksperimentu Shane i Coré (a možda i Léo) zaraženi su istim virusom, ali za razliku od Coré koja odbacuje lijekove i u stalnom je deliriju između požude i smrti, Shane lijekovima potiskuje svoju razornu seksualnost i skriva bolest od June… 

 

nedjelja, 1.12.  u 19:00
utorak, 3.12. u 19:00
 
35 čašica ruma, 2008

Uloge: Alex Descas, Mati Diop, Nicole Dogue, Grégoire Colin, Julieth Mars Toussaint 

Nakon smrti supruge, Lionel se u potpunosti posvetio odgoju kćeri Joséphine s kojom ima blizak odnos pun ljubavi. Inženjer je vlakova, a Joséphine radi u glazbenom dućanu. Žive u zgradi u Parizu. Susjedi u stanu preko puta su starija vozačica taksija Gabrielle i mladi Noé. Gabrielle voli Lionela i prema Joséphine gaji majčinske osjećaje. Noé je pak zaljubljen u Joséphine. Ona je već odrasla i dolazi vrijeme da napusti oca. 

 

nedjelja, 1.12. u 21:00

Nénette i Boni, 1996

Uloge: Grégoire Colin, Alice Houri, Jacques Nolot , Valeria Bruni Tedeschi, Vincent Gallo

Sestra i brat Nénette i Boni su odrasli odvojeno. Njihova majka s kojom je živio devetnaestogodišnji Boni, nedavno je preminula. Petnaestogodišnja Nénette koja živi u internatu, jednog se dana pojavi na vratima Bonijeva stana. On radi kao pizza majstor, sanjari o lijepoj pekarevoj supruzi i ne želi dodatne obaveze u životu. Ljut je zbog njena nenajavljena dolaska i ne želi je pustiti kod sebe. Nénette pak skriva pravi razlog dolaska. 

 

ponedjeljak, 2.12.  u 19:00
srijeda, 4.12. u 17h

Bijeli materijal, 2009

Uloge: Isabelle Huppert , Christopher Lambert , Nicolas Duvauchelle, Michel Subor, William Nadylam

Priča o borbi neustrašive žene da sačuva plantažu i ostane u zemlji koja je očito ne želi. Tik prije berbe kave u Afici, Mariju Vial napuštaju lokalni najamni radnici. Uz radijske poruke koje pozivaju na ustanak protiv kolonijalista, sve je očitije kako se bliži građanski rat. Dok bijelci napuštaju područje, Marija je odlučna u želji da ostane zajedno s bivšim suprugom Andréom, njegovim ocem  Henrijem i sinom Manuelom. 

 
utorak, 3.12. u 21h
 
Prema Nancyju, 2002
Uljez, 2004
 
 
 
 
 

Mercredi français

La prochaine rencontre aura lieu comme d’habitude à Booksa de 18h à 20h, le mercredi 7 juin 2017. Venez nombreux rencontrer d’autres francophones !

 

 

Francuska srijeda

Sljedeća Francuska srijeda održat će se 7. lipnja 2017. od 18h do 20h u Booksi. Tema će biti društvene igre. Dođite u velikom broju susresti druge frankofone!

 

Dan eksperimentalne arheologije

Institut za arheologiju organizira, u četvrtak 14. studenog 2013. Dan eksperimentalne arheologije koji će se održati u Arheološkom muzeju u Zagrebu s početkom u 11 h.

Tom prilikom gđa Catherine de Casas, g. Mathias Fernandes i  g. José Fernandes, stručnjaci za ekperimentalnu arheologiju i izradu keramičkih antičkih reprodukcija održati ce predavanje : » Ciklus eksperimentalnih pečenja terrae sigillatae u radionici La Graufesenque (Francuska) ». Nakon predavanja slijedi projekcija filma : Eci Peci Pec » i okrugli stol o eksperimentalnoj arheologiji.

 

 

 

Journée d’archéologie expérimentale

L’Institut d’archéologie organise, le jeudi 14 novembre 2013, la Journée d’archéologie expérimentale, qui aura lieu à partir de 11 h au Musée archéologique de Zagreb (Trg Nikole Šubića Zrinskog 19).

A cette occasion, Mme Catherine de Casas, M. Mathias Fernandes et M. José Fernandes, spécialistes en archéologie expérimentale et en fabrication de reproductions de céramiques antiques présenteront une conférence intitulée : « Un cycle de cuissons expérimentales de sigillées rouges à la Graufesenque ». La conférence  sera suivie par la projection du film « Eci Peci Pec » et de la table ronde sur l’archéologie expérimentale.

 

 

7. Vox Feminae Festival

Nakon prošlogodišnjeg slavljenja ženske snage kroz superheroine, Vox Feminae Festival svoje sedmo izdanje posvećuje mučenicama. Festival  će se održavati od 14. do 19. studenog na brojnim lokacijama u strogom centru Zagreba.

Vox Feminae i ove godine promiče  stvaralaštvo žena i problematizira pitanja roda kroz međunarodni filmski program, promocije knjiga, izložbe, prezentacije, diskusije i nastupe glazbenica i DJ-ica. Više na www.voxfeminae.net/2013

Poruka u pokretu

Izložba fotografija Duje Jurića

U obilju urbanih senzacija megapolisa Duje Jurić u fotografskom mediju – kao šetač bulevarima, avenijama i ulicama – izdvaja i bilježi fenomen pariških grafita. Grafitiranje je za Jurića potraga za alternativnim načinima identifikacije mladih i promicanje vrijednosti za koje se bore i oko kojih su okupljene skupine istomišljenika. Jurić potvrđuje da su grafiteri nova kultura naraštaja pobune i otpora koji potragu za identitetom i vlastito postojanje očituju kroz skrivene kodove i poruke,  računajući na to da će ostali pripadnici društva razumjeti njihove vrijednosti, ponašanje i stil života.

Poruke pariških grafitera jedinstvene su jer je Pariz multietičan i multikulturalan velegrad, kao takve strancu su enigmatične, ali Jurić se ne usredotočuje na semantiku grafita, nego na  moćnu vizualnost i jedinstvenu estetičnost ovih vizualno nametljivih digresija na fasadama, zidovima, roletama koje značajno doprinose živopisnosti urbane vedute. 

Grafiterska poruka oslikana na kombiju više nije statična, nego je recipijent – neprestance  je na četiri kotača viđajući u gradskom pejzažu – prihvaća i pamti njezin sadržaj, semantičnost, poruku i estetičnost.

Na svakom dostavnom vozilu grafiter iscrtava logo – zacijelo njegovo ime – ali na vozilu su nerijetko nazočni i spontano dodavani tuđi grafiterski dodaci koji značenjski usložnjavaju poruku.

Autori grafita  većinom su mladi, buntovni, kreativni i često neprilagođeni pojedinci koji  umjetničke sposobnosti rabe da izraze vlastito mišljenje, osobnost i vještine i kao takav njihov bi angažman trebao ostati supkulturan. Otkud onda grafit na tolikom broju kombija? Apostrofirajući činjenicu da u pariškoj veduti nema dostavna vozila bez grafiterske intervencije, Jurić kao da potencira dvojbu je li riječ o upornosti jednog te istog grafitera ili skupine grafitera ili zapravo o mudro smišljenu projektu gradskih otaca, koji tako umnažaju kontraverzne fenomene zbog kojih je Pariz i dalje atraktivna turistička meka. 

                                                                                                                                                                                                   Ivica Župan 

Le message en mouvement

Exposition des photographies de Duje Jurić 

Parmi les nombreuses sensations urbaines qu’offre  la  mégapole, Duje Jurić, au gré de ses déambulations sur les boulevards, les avenues et les rues,  a choisi et capturé  grâce à la photographie,  le phénomène des graffitis parisiens comme un exemple significatif de la communication culturelle dans une société mise en réseau et baignée par la culture médiatique. 

Pour Jurić, les graffitis ne sont pas le signe d’un primitivisme artistique. Ils s’inscrivent dans  la recherche d’identité de centaines d’amateurs engagés dans cette pratique et viennent promouvoir  les valeurs que ces jeunes défendent.

Jurić  souligne ainsi que les graffeurs sont les représentants d’une nouvelle culture. Ils appartiennent à une génération en révolte  qui résiste en exprimant sa quête identitaire, en affirmant son existence individuelle à travers des codes et des messages cachés,  tout en espérant que le reste de la société comprendra  ses valeurs, son comportement et sa manière de vivre.

Les messages des graffitis parisiens sont uniques en ce sens que Paris est une métropole multiethnique et multiculturelle. Cependant,  Jurić ne se concentre pas sur la sémantique des graffitis. Il explore la visualité singulière, puissante, esthétique de ces digressions intrusives qu’on trouve sur les façades, les murs, les stores, et qui apportent une contribution significative au caractère pittoresque de la cité urbaine.

Le message des graffeurs peint sur un minivan n’est plus statique, mais réceptif, il circule en permanence sur quatre roues dans le paysage urbain. Les passants recueillent et retiennent son contenu, sa sémantique, son message et son esthétique.

Sur chaque véhicule de livraison le graffeur dessine un logo –probablement son nom –et les graffitis d’autres graffeurs viennent souvent se rajouter spontanément , rendant le message sémantiquement plus complexe.

Les auteurs des graffitis sont pour la plupart des individus jeunes, rebelles, créatifs,  souvent marginaux qui utilisent leurs capacités artistiques pour exprimer leur propre opinion, leur personnalité et leur talent.  On pourrait alors penser qu’un tel engagement resterait subculturel.  Or, comment expliquer ce nombre incroyable de graffitis sur les camionnettes ? En constatant que dans la cité parisienne pas un seul véhicule de livraison n’est épargné par les graffitis,  Jurić met en évidence le dilemme : s’agit-il de la persévérance d’un seul graffeur, d’un groupe de graffeurs ou d’un projet sagement conçu par la mairie qui multiple ainsi les phénomènes polémiques qui font de Paris une destination touristique toujours aussi séduisante ?

                                                                                                      Ivica Župan 

Saša Božić i Petra Hrašćanec: Trilogija (Love will tear us apart / Boys don’t cry / the_beatles)

SPIDER EVENT ZAGREB

Trilogija se bavi odnosom suvremenog plesa i popularne glazbe, a započeta je 2011. solom za Petru Hrašćanec Love will tear us apart, za kojega je P. Hrašćanec nagrađena Nagradom hrvaskog glumišta 2012. Solo žanrovski vrluda između rock koncerta i aspstraktne ispovjedne forme. U drugom dijelu Trilogije, P. Hrašćanec i M. Jastrevski istražuju nasljeđe kantautorica iz 60-ih, dok posljednji dio trilogije the_beatles ispituje utjecaj praksi sjećanja, oživljavanja zlatnog doba, baveći se tragovima kulturne memorije i načinima proizvodnje plesa kao tjelesnog iskaza te memorije. 

Autor koncepta: Saša Božić // Koreografija: Saša Božić, Petra Hrašćanec (Love will tear us apart / Boys don’t cry / the_beatles), Marie Goudot, Micahel Pomero i Julien Monty (the_beatles) // Izvedba: Petra Hrašćanec, Marko Jastrevski, Marie Goudot, Michael Pomero, Julien Monty // Produkcija: de facto // Uz potporu: Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, (Boys don’t cry / the_beatles), Francuski institut Zagreb (the_beatles) // U suradnji: ekscena (Boys don’t cry), Art Radionica Lazareti (the_beatles), Zagrebački plesni centar  (the_beatles), Loge 22 (the_beatles) // Drugi i treći dio trilogije razvijani su unutar projekta Spider Expand kojega podupire Europska komisija, program Kultura 2007-2013. // Trajanje: 90 minuta

Spider Event Zagreb

Saša Božić i Petra Hrašćanec: Trilogie (Love will tear us apart / Boys don’t cry / the_beatles

 

La Trilogie aborde la relation particulière entre la danse contemporaine et la pop musique. Le projet a commencé en 2011 avec le solo pour Petra Hrašćanec: Love will tear us apart pour lequel elle a reçu le Prix de la Société croate des comédiens en 2012. Le solo est un mélange du concert rock et d’une forme narrative abstraite. Dans la deuxième partie P. Hrašćanec et M. Jastrevski explorent l’héritage des cantatrices des années 60 tandis que la partie finale de la trilogie, the_bealtes, explore l’influence des partiques de la mémoire, la relance de l’Age d’or, les traces de la mémoire culturelle et les formes de production de la danse comme une expression physique de cette mémoire.

 

 

 

Auteur: Saša Božić // Chorégraphie: Saša Božić, Petra Hrašćanec (Love will tear us apart / Boys don’t cry / the_beatles), Marie Goudot, Micahel Pomero i Julien Monty (the_beatles) //Représentation: Petra Hrašćanec, Marko Jastrevski, Marie Goudot, Michael Pomero, Julien Monty //Production: de facto // Avec le soutien de: Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, (Boys don’t cry / the_beatles), Francuski institut Zagreb (the_beatles) // U suradnji: ekscena (Boys don’t cry), Art Radionica Lazareti (the_beatles), Zagrebački plesni centar  (the_beatles), Loge 22 (the_beatles) // La deuxième et la troisième partie de la Trilogie sont développées dans le cadre du projet Spider Expand soutenu par la Commission européenne, programme Culture 2007-2013. // Durée: 90 minuta