Prezentacija projekta “Siget modern” Jeana-Michela Bruyèrea

Francuski umjetnik Jean-Michel Bruyère osnovao je prije dvadeset godina u Marseilleu međunarodni umjetnički kolektiv LFKs (La Fabriks) u kojem je kroz razne multidisciplinarne projekte djelovalo preko stotinu umjetnika i inelektualaca gotovo svih disciplina iz 16 različitih zemalja. Njihove akcije, imerzivni teatar, performansi, filmovi, koncerti, instalacije, fotografije, dio su mnogih skupnih i individualnih izložbi kao i festivalskih programa širom svijeta.

U nekim od projekata posljednjih godina Bruyère se bavi istraživanjima u području urbane antropologije, te surađujući s lokalnim stanovništvom, stvara performanse / događaje koji propituju društvene i političke mehanizme koji utječu na život u pojedinim gradskim četvrtima (Aix-en-Provence, Marseille, Chicago). Zagrebačkoj publici Jean-Michel Bruyère je poznat po kultnoj predstavi Budi se lijepa u Francuskom paviljonu koju je producirao Eurokaz u suradnji s Teatrom &TD i Francuskim institutom 1992. i 1993. godine.

Suradnja s umjetnikom nastavlja se višegodišnjim projektom u kojem je predmetom istraživanja Novi Zagreb, njegovo stanovništvo i njegova specifična morfološko-urbanistička „drugost“. Participacija lokalne zajednice u umjetničkim procesima kao jedan od preduvjeta „ugrađenosti“ projekta u svoje neposredno okružje, ostvaruje se u prvoj fazi kroz istraživanje fenomena urbanih vrtova kao specifičnog oblika javnog prostora u kojem nije u prvom planu, iako ne posve zanemariva, neposredna ekonomska korist od uzgoja vlastite hrane, već obogaćivanje života u gradu i uspostavljanje nove zajednice, ali i svojevrstan odgovor na globalne izazove urbanizacije i nedostatke velikih gradova kao što su ekološki problemi, izolacija, otuđenost i manjak zelenih površina. U vrtovima se ljudi upoznaju, razmjenjuju iskustva, pomažu jedni drugima i na taj se način razvijaju socijalni odnosi proizašli iz druženja ljudi različite dobi, obrazovanja i ekonomskog statusa. Bruyère želi napušteni i prazan prostor nekadašnjeg Končarevog dućana kućanskih aparata u Sigetu posvetiti umjetnosti koja se bavi agrikulturom ali ne isključivo kao muzej koji publika posjećuje kako bi vidjela djela suvremene umjetnosti (fotografije, video, zvučne instalacije, skulpture) već i kao živo mjesto nenovčane razmjene i promocije vrtlarskih tehnika i proizvoda. Projekt Siget Modern čini vidljivim društvene i političke mehanizme unutar kojih djeluju moderni pokreti povratka prirode u urbane zone.