Od 8. srpnja do 18. kolovoza 2024., Francuski institut, Preradovićeva 5
U partnerstvu s Francuskim institutom u Parizu i Nacionalnim muzejom sporta u Nici.
Žene i Olimpijske igre dugo su bile povezane proturječnim, čak neprijateljskim sudbinama. Kako unutar javnog prostora u cjelini, one su u početku bile svedene na status pomoćnika, odvojene od svakog stvarnog uvažavanja. Kao obnovitelj, barun Pierre de Coubertin, vjeran svom okruženju i svom nasljeđu, nije se puno brinuo za njihovu sudbinu u vrijeme dok je obnavljao antičke proslave. Žene su bile registrirane kao odsutne tijekom prvih igara modernog doba 1896. u Ateni i svedene su, u najboljem slučaju, na prakticiranje nekoliko slobodnih aktivnosti (golf, streličarstvo, itd.) tijekom drugih.
Malo je reći da je za žene put do osvajanja mjesta u olimpijskoj areni bio dug. Olimpijke su se morale teško vojevati za svladavanje ostracizma, boriti se protiv nepravde i postići prirodno priznanja u okviru Olimpijskih igara. A pogotovo šačica vodećih osoba koje su se hrabro usudile prije drugih, bolje od drugih, živjeti svoje različitosti i svoju odvažnost ne obazirući se na tuđe stavove.
Zahvaljujući ovim pionirkama dostojnim izuzetnog Panteona, sportašice su kao cjelina pobijedile u mnogim bitkama na način koji je ponekad tako uzoran da su njihove borbe poslužile cilju žena u širem smislu.
Povodom skorašnjih Olimpijskih igara u Parizu, otkrijte ovu iznimnu izložbu koja predstavlja sve etape borbe žena za ravnopravno sudjelovanje na Olimpijskim igrama!
