Raymond Warnier i Ivan Meštrović

Rendez-vousRaymond Warnier (1899. – 1987.), po obrazovanju germanist, ostvario je iznimnu karijeru u francuskoj kulturnoj diplomaciji. U svojem se djelovanju napose istaknuo uspostavljanjem mostova suradnje između Francuske i Hrvatske. Bio je prvi ugovorni lektor francuskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1921. – 1935.), te utemeljitelj Francuskoga instituta u Zagrebu i njegov prvi direktor (1921. – 1935.)

Prijateljevao je s brojnim hrvatskim umjetnicima, posebice s mladim slikarima okupljenima oko grupe „Zemlja“. Također, omogućavao je stipendije francuske vlade hrvatskim umjetnicima koji su se usavršavali u Parizu. Godine 1930. organizirao je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu važnu izložbe suvremene francuske umjetnosti, a značajni je trag ostavio i svojim tekstovima o jugoslavenskoj, odnosno hrvatskoj umjetnosti, povijesti i civilizaciji. Surađivao je s mnogim časopisima kao što su l’Europe centraleCahiers du SudGazette des Beaux-Arts, i dr.

Među kontaktima koje je ostvario u Hrvatskoj valja izdvojiti njegovo dugogodišnje prijateljstvo s kiparom Ivanom Meštrovićem (1883. – 1962.). Warnier je bio veliki poznavatelj i promicatelj njegova stvaralaštva. Osim kroz svoje napise Meštrovićevu je umjetnost podupirao i angažmanom oko retrospektivne izložbe priređene 1933. godine u Parizu u Jeu de Paume. Njome je obilježen pedeseti  rođendan umjetnika, koji je kontakte s Francuskom održavao od 1908. godine, kada je započeo svoj dvogodišnji boravak u Parizu, tijekom kojega je učvrstio svoj odnos s Augustom Rodinom. Raymond Warnier napisao je predgovor u katalogu, još jedan značajan doprinos Meštrovićevoj bibliografiji.

Posredovao je i prispijeću Meštrovićevih skulptura u fundus pariškoga muzeja Jeu de Paume (danas u zbirci muzeja Centre Pompidou). Jedno od njih je Studija za zahvalnost Francuskoj (Zagreb, 1930.) u bronci. Sadreni odljev bio je u Warnierovu vlasništvu, te ga je on 1972. godine poklonio Atelijeru Meštrović. Riječ je o studiji za spomenik koji je 1930. godine bio podignut u Beogradu na Kalemegdanu, u znak zahvalnost Francuskoj za pomoć koju je pružila srbijanskom narodu i vojsci tijekom Prvoga svjetskog rata. Zahvaljujući tome projektu, kao i drugim vezama s Francuskom, Meštrović je odlikovan Ordenom zapovjednika Legije časti 1930. godine.

Nakon Meštrovićeve smrti 1962. godine, Raymond Warnier nastavio je kontakte s djelatnicima Atelijera Meštrović, s njegovom prvom voditeljicom, Vesnom Barbić. U tom se muzeju čuva njegov arhiv u kojem su, među ostalim, pohranjene publikacije u kojima je objavljivao tekstove o Ivanu Meštrovića,  kao i neka druga izdanja. Povodom aktualne izložbe Rodin u Meštrovićevu Zagrebu, postavljenoj u Umjetničkom paviljonu i u Atelijeru Meštrović, predstavljamo dio Warnierova kritičarskoga opusa posvećenoga Ivanu Meštroviću, kao i druge publikacije koje svjedoče o njegovu i Meštrovićevu pregnuću u razvijanju francusko – hrvatske kulturne suradnje, koja intezivno traje do danas, te Studiju za zahvalnost Francuskoj, iz fundusa Atelijera Meštrović.

Barbara Vujanovićrendezvous_blok