Cycle ” hommages zagrébois ” – Predrag Matvejević :  l’art de la contestation

Jeudi 30 novembre 2017 -18 h   

Institut Français, Preradovićeva 5

 

L’association « Teatar poezije » poursuit son cycle d’ « Hommages zagrebois » avec une soirée consacrée au grand auteur et intellectuel Predrag Matvejević.

Cet événement, qui mêlera témoignages, théâtre et cinéma, sera l’occasion d’entendre plusieurs artistes et personnalités du monde culturel croate chez qui la parole de Predrag Matvejević a exercé une forte influence : la comédienne Vesna Tominac Matačić, l’écrivaine et poète Sibila Petlevski,  le réalisateur Bogdan Žižić, l’acteur Nikša Marinović, le professeur de littérature Nenad Ivić ainsi que le comédien et metteur en scène Goran Matović, qui a développé ce cycle d’hommages aux grandes personnalités croates du monde de la culture.

Né à Mostar d’un père russo-ukrainien d’origine juive originaire d’Odessa et d’une mère croate, Predrag Matvejevitch se qualifiait lui-même d’ethniquement « impur », privilégiant la citoyenneté ainsi que l’engagement sur l’identité, l’ethnie ou la religion. Il se voulait porteur d’une identité culturelle plurielle ainsi que d’un attachement aux libertés qu’il n’a jamais cessé de revendiquer. Il était en fait un érudit multiforme et inclassable dont le véritable lieu de naissance et les premières patries ont été les livres, mais aussi un éternel dissident antitotalitaire et rétif à tout nationalisme.

Matvejević est l’un des auteurs croates les plus traduits dans le monde. Son Bréviaire méditerranéen est traduit en 23 langues (il a été vendu à plus de 300.000 exemplaires en Italie). Son livre “L’autre Venise” a aussi été traduit dans une dizaine des langues.

Humaniste, polyglotte et militant, Predrag Matvejevitch fut un infatigable combattant des libertés et des droits de l’Homme. Son combat a toujours été celui d’un esprit libre et engagé. Préférant l’exil à la soumission, il choisit la France pour poursuivre ses luttes dans les années 1990. Il rejoint alors l’université de la Sorbonne nouvelle et le Collège de France avant d’être professeur d’études slaves à l’Université de Rome.

Predrag Matvejevitch voyait dans le Mostar de son enfance un monde idéal regroupant toutes les villes et toutes les cultures. La destruction de Mostar a été synonyme, pour Matvejevic,  de l’effondrement du paradis sur terre. La ville est aujourd’hui à l’image d’une Europe divisée qui cherche son identité. Predrag Matvejevitch était l’une des grandes voix de la Mitteleuropa, une voix qui résonne aujourd’hui avec une particulière acuité. Plus que jamais, en France et en Europe, nous avons besoin de ces grandes figures européennes pour  tenter de « garder intacte l’humanité du cœur ».

Longtemps professeur de littérature française à l’université de Zagreb, Predrag Matvejevitch était un grand ami de la France et de la Francophonie. L’Institut français est honoré d’accueillir cet événement qui lui rend hommage.

 

Conférence en croate

Avec le soutien du Bureau de l’éducation, de la culture et du sport de la ville de Zagreb et de l’Institut Français de Croatie.

 

Zagrebačke posvete “Predrag Matvejević –  Umijeće osporavanja“

U četvrtak, 30. studenoga 2017. u 18 sati u  ‘Medijateci Francuskog instituta’, Preradovićeva 5.,  Teatar poezije prema autorskoj zamisli Gorana Matovića u okviru Zagrebačkih posveta priređuje događanje pod naslovom “Predrag Matvejević – Umijeće osporavanja”. 

U programu sudjeluju: Vesna Tominac Matačić, Sibila Petlevski,  Bogdan Žižić, Nikša Marinović, Nenad Ivić i Goran Matović, autor događanja.

Zagrebačke posvete “Predrag Matvejević –  Umijeće osporavanja“ građene su udijelom filma, živog svjedočanstva i glumačkog umijeća.

Matvejević se rodio u Mostaru 1932., od oca Vsevoloda Nikolajeviča Matvejeviča,  rođenog u ukrajinskoj Odesi, koji je u Mostaru bio sudac nakon povratka iz ratnoga zarobljeništva u Njemačkoj 1945. godine. Prema Predragovim izjavama na HRT-u 2012., otac je imao boljševistička uvjerenja i velike simpatije prema ruskoj kulturi unatoč tome što su njegov otac i brat umrli od gladi u Gulagu. Predragova majka Angelina (r. Pavić) bila je Hrvatica iz BiH, a njezina strana obitelji imala je bitan utjecaj na njegov rani odgoj u katoličkoj sredini.

Matvejević je jedan od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. Njegov “Mediteranski brevijar” preveden je na 23 jezika (samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka), a “Druga Venecija” na desetak.

Znao je voljeti one ‘druge’, ugrožene  ljude. Imao je dar za jezik ljubavi, gradio postojano pobratimstvo lica na zemlji, te živio trajno u viru nepogoda na udaru rigidne i ljevice i desnice. Ispisao je svoj  “Moj obračun s njima” i “Dijalektički antibarbarus”. Gradio je mostove u podijeljenom svijetu. Rodni Mostar  naučio ga je kako voljeti one ‘druge’ .

U Mostaru svog djetinjstva vidio je sliku idealnog svijeta u kome su sabrani svi gradovi, sve kulture. Uživao je u otvorenom gradu koji je postao artistička domovina brojnim umjetnicima istoka, zapada sjevera i juga. Ljepši Mostar stvarali su i ‘stranci’. Oblikovali  su duh ‘grada svjetlosti’ čiju je živu sliku stvarala čudesna Neretva, veličanstveni mostovi i ljudi koji su govorili istim jezikom. Rušenjem Mostara srušena je ta Matvejevićeva slika zemaljskog raja. Mostar je danas poput podijeljene Europe koja se traži. Velika je kriza susreta i kriza bratstva.  Matvejević je svijet mijenjao iz ljubavi, ne iz mržnje. Brisao je granice i gradio mostove među ljudima i kulturama.

 

Predavanje na hrvatskom

Program je realiziran uz podršku Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport i Francuskog instituta.